Kapaciteti energije vjetra i sunca u EU porasli za dvije trećine od 2019.
Kapaciteti energije vjetra i sunca u Evropskoj uniji porasli su za 65 % od 2019. do 2023., a Njemačka je dala najveći doprinos.
U izvještaju energetskog think tanka Ember navodi se da je Njemačka zaslužna za 22 posto povećanja, a slijedi je Španija s 13 posto. Više od polovine od 27 država članica EU barem je udvostručilo svoje kapacitete energije vjetra i sunca tokom tog razdoblja.
Od 2019. do 2023. solarni kapaciteti u EU više su se nego udvostručili i dostigli 257 gigavata 2023. godine, dok je kapacitet energije vjetra povećan za gotovo trećinu na 219 gigavata. Zahvaljujući novim kapacitetima, zajednički udio energije vjetra i sunca u proizvodnji električne energije u EU porastao je sa 17 posto na 27 posto u posljednje četiri godine.
Vjetar je sada drugi najveći izvor električne energije u EU
Od 2019. energetski sektor EU-a značajno se promijenio zbog ambicioznih klimatskih politika i mjera za smanjenje ovisnosti o ruskom gasu.
Istovremeno, proizvodnja energije iz fosilnih goriva je smanjena za 22% u istom vremenskom periodu, uz nagli pad proizvodnje i uglja i gasa. Proizvodnja uglja pala je za četvrtinu od 2019. do 2023. godine.
Član Embera Sarah Brown kaže da su ambiciozne klimatske politike i ciljane mjere za udaljavanje od ruskog plina stvorile stvaran i održiv pomak.
Cilj strategije Green Deal Evropske komisije je da obnovljivi izvori energije čine najmanje 42,5 posto energije koja se koristi u cijeloj EU do 2030. Uz Green Deal, EU nastoji postati klimatski neutralna do 2050. Strategija uključuje mjere u područjima kao što su energija, saobraćaj , industrija i poljoprivreda.
