Izvještaj UN-a: Razlika između bogatih i siromašnih država se sve više povećava
Razlika između bogatih i siromašnih država postaje sve veća, jer potezi o kojima su se mnoge zemlje dogovorile, uključujući reformu ključnih globalnih finansijskih institucija, još nisu provedeni.
Ovo je, između ostalog, navedeno u novom izvještaju Ujedinjenih nacija.
Izvještaj, koji procjenjuje realizaciju plana usvojenog u Sevilji u Španiji u junu prošle godine radi smanjenja jaza i postizanja razvojnih ciljeva UN-a do 2030. godine, objavljen je uoči proljećnih sastanaka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke sljedeće sedmice u Vašingtonu. Te dvije institucije su glavni globalni finansijski akteri zaduženi za poticanje ekonomskog rasta.
Direktorica MMF-a Kristalina Georgieva kazala je da je Fond bio spreman revidirati naviše prognoze globalnog rasta, ali je rat Irana dodatno zamračio izglede svjetske ekonomije.
Li Junhua, zamjenik generalnog sekretara UN-a za ekonomska i socijalna pitanja, rekao je da geopolitičke tenzije dodatno otežavaju borbu zemalja u razvoju da privuku finansiranje.
“Ovo je izuzetno opasno vrijeme za međunarodnu saradnju, jer geopolitička razmatranja sve više oblikuju ekonomske odnose i finansijske politike”, poručio je.
U izvještaju se kao faktori produbljivanja jaza navode i rastuće trgovinske barijere te ponovljeni klimatski šokovi.
Na prošlogodišnjoj konferenciji u Sevilji čelnici mnogih država svijeta, ali ne i Sjedinjenih Američkih Država, jednoglasno su usvojili tzv. Seviljski sporazum, čiji je cilj zatvaranje godišnjeg finansijskog jaza od četiri biliona dolara za razvoj. Dokument poziva na značajno povećanje ulaganja u zemlje u razvoju i reformu međunarodne finansijske arhitekture, uključujući Svjetsku banku i MMF.
U 2018. godini, 26 najbogatijih ljudi na svijetu posjedovalo je bogatstvo koliko i polovina svjetske populacije (3,8 milijardi najsiromašnijih ljudi), u odnosu na 43 osobe godinu ranije.
Generalni sekretar UN-a António Guterres više puta je tražio temeljite promjene u radu ove dvije institucije, tvrdeći da je MMF više pogodovao bogatim nego siromašnim državama, dok Svjetska banka, kako kaže, nije ispunila svoju misiju, posebno tokom pandemije COVID-19, nakon koje su deseci država ostali duboko zaduženi. Njegove ocjene podudaraju se sa stavovima vanjskih kritičara koji ukazuju na frustracije u zemljama u razvoju zbog dominacije SAD-a i evropskih saveznika u odlučivanju u ovim finansijskim institucijama.
UN-ov izvještaj o provođenju Seviljskog sporazuma navodi da on predstavlja “najbolju nadu” za zatvaranje sve većeg finansijskog jaza.
Ipak, u 2025. godini, naveo je Li, 25 država je smanjilo razvojnu pomoć siromašnijim zemljama, što je dovelo do ukupnog pada od 23 posto u odnosu na 2024. godinu, što je najveća godišnja kontrakcija koja je ikad zabilježena. Najveći pad, 59 posto, zabilježen je kod Sjedinjenih Američkih Država, rekao je.
Na osnovu preliminarnih podataka, Li je dodao da se u 2026. očekuje dodatni pad od 5,8 posto.
Prema izvještaju, carine, uključujući i one uvedene tokom administracije Donalda Trumpa, imale su ogroman uticaj na zemlje u razvoju. Prosječne carine na izvoz iz najsiromašnijih država svijeta porasle su s devet na 28 posto u 2025. godini, dok su za zemlje u razvoju, isključujući Kinu, prosječne carine povećane s 2 na 19 posto.
