Ispunjenje globalnih klimatskih ciljeva traži četiri puta više novca
Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA) upozorila je da su globalna ulaganja u tehnologije energetske tranzicije premala da bi se ispunile obaveze iz Pariškog klimatskog sporazuma. Ključni cilj ovog sporazuma je ograničavanje rasta temperature na 1,5 °C u poređenju sa predindustrijskim nivoima i zahtijeva oko pet biliona dolara godišnje.
Globalna ulaganja u tehnologije potrebne za energetsku tranziciju, tokom 2022. godine, dostigla su 1,3 biliona dolara.
Ovo predstavlja novi rekord i povećanje od 19%, u odnosu na investicije iz 2021. godine i 70% u odnosu na 2019. godine, uprkos brojnim makroekonomskim, geopolitičkim izazovima i izazovima u lancu snabdjevanja. Solarna i vjetroenergija privlače najveći udio investicija.
Godišnje investicija moraju se učetvorostručiti
Ipak, trenutni tempo ulaganja nije dovoljan; godišnje investicije treba da se povećaju najmanje četiri puta, navodi se u saopštenju Međunarodne agencije za obnovljivu energiju.
Održavanje svijeta na pravom putu za postizanje energetske tranzicije zahtijeva ukupno 150 biliona dolara, odnosno, ulaganja od 5 biliona dolara godišnje, u prosjeku, između 2023. i 2050. godine.
Sveukupno, dodatnih 47 biliona dolara ulaganja potrebno je do 2050. godine da bi ostali na putu globalnog zagrijavanja ispod 1,5 ° C.
Primjena obnovljive energije mora porasti sa sadašnjih oko 3.000 gigavata godišnje na više od 10.000 gigavata u 2030. godini.
Postizanje energetske tranzicije zahtijeva preusmjeravanje bilion dolara godišnje sa fosilnih goriva, na tehnologije povezane sa energetskom tranzicijom.
Nakon kratkog pada u 2020. zbog COVID-19, ulaganja u fosilna goriva sada su u porastu, uglavnom zbog zabrinutosti za energetsku sigurnost. Osim toga, industrija fosilnih goriva i dalje ima koristi od subvencija, koje su se u 51. državi udvostručile 2021. godini.
Razlike u investicijama između razvijenih i nerazvijenih
Regije sa oko 120 tržišta u razvoju i dalje dobijaju relativno niske investicije. U ovim regijama, najveći dio ulaganja u obnovljivu energiju koncentrisan je u samo tri zemlje: Brazil, Čile i Indija.
Drugim riječima, više od 50% svjetske populacije, koja, uglavnom živi u zemljama u razvoju – imalo je samo 15% globalnih investicija u obnovljive izvore energije u 2022. godini.
Razlike u investicijama po glavi stanovnika između Sjeverne Amerike (bez Meksika) ili Evrope i podsaharske Afrike više su se nego udvostručili između 2015. i 2021. godine.
