Habek: carine Evropske unije na uvoz kineskih proizvoda nisu kazna
Carine Evropske unije na uvoz kineskih proizvoda nisu kazna, rekao je njemački ministar ekonomije Robert Habek kineskim zvaničnicima u Pekingu.
Habekova posjeta Kini prva je posjeta visokog evropskog zvaničnika otkako je Brisel predložio visoke carine na uvoz električnih vozila (EV) kineske proizvodnje kako bi se borio protiv onoga što EU smatra pretjeranim subvencijama. Kina je upozorila u petak uoči njegovog dolaska da bi eskalacija nesuglasica s EU oko električnih vozila mogla izazvati
Važno je shvatiti da to nisu kaznene carine, rekao je Habek na prvoj plenarnoj sjednici dijaloga o klimi i transformaciji. Zemlje kao što su SAD, Brazil i Turska koristile su kaznene carine, ali ne i EU, rekao je Habeck, i dodao da je Evropska komisija tokom devet mjeseci detaljno ispitivala da li su kineske kompanije imale nepravedne koristi od subvencija.
Bilo koja mjera kompenzacijske carine koja proizlazi iz revizije EU “nije kazna”, rekao je on, dodajući da takve mjere imaju za cilj da nadoknade prednosti koje je kineskim kompanijama dao Peking. „Trebalo bi postići zajedničke, jednake standarde za pristup tržištu“, rekao je Habek.
“Učinićemo sve da zaštitimo kineske kompanije.” Predložene uvozne carine EU na električna vozila kineske proizvodnje naškodile bi objema stranama, dodao je Zheng. On je, takođe, negirao optužbe o nepravednim subvencijama, rekavši da je razvoj nove kineske energetske industrije rezultat sveobuhvatnih prednosti u tehnologiji, tržištu i industrijskim lancima, podstaknutih u oštroj konkurenciji. Rast industrije “je rezultat konkurencije, a ne subvencija, a kamoli nelojalne konkurencije”, rekao je Zheng tokom sastanka.
Privremene carine EU trebalo bi da se primjenjuju od 4. jula, a istraga će se nastaviti do 2. novembra, kada bi mogle biti uvedene konačne carine, obično na pet godina. Habek je kineskim zvaničnicima rekao da o zaključcima izvještaja EU treba razgovarati.
Njemačko-kineski dijalog o klimi
Iako su trgovinske tenzije bile ključna tema o kojoj se razgovaralo, cilj sastanka je bio produbljivanje saradnje između obje industrijske nacije u vezi sa zelenom tranzicijom.
Ovo je bila prva plenarna sjednica dijaloga o klimi i transformaciji nakon što su Njemačka i Kina u junu prošle godine potpisale Memorandum o razumijevanju za saradnju na klimatskim promjenama i zelenoj tranziciji.
Obje zemlje su priznale da imaju posebnu odgovornost da spreče globalno zagrijavanje od 1,5 stepena Celzijusa, iznad predindustrijskog nivoa, koji naučnici smatraju ključnim za sprečavanje najtežih posljedica.
Kina je 2023. godine instalirala skoro 350 gigavata (GW) novih obnovljivih kapaciteta, više od polovine ukupnog globalnog, a ako druga najveća svjetska ekonomija održi ovaj tempo, vjerovatno će premašiti svoj cilj za 2030. ove godine, izvještaj je objavljen u junu od strane pokazala je Međunarodna agencija za energiju (IEA).
Dok je Habek pohvalio širenje obnovljivih izvora energije u Kini, napomenuo je da je važno ne gledati samo na ekspanziju obnovljivih izvora energije, već i na ukupnu emisiju CO2. Ugalj je i dalje činio skoro 60% kineskog snabdjevanja električnom energijom 2023. godine.
“Kina ima energetski miks baziran na uglju”, rekao je Zheng. Kina, Indija i Indonezija odgovorne su za skoro 75% potrošenog uglja u svijetu, jer vlade imaju tendenciju da daju prioritet energetskoj sigurnosti, dostupnosti i troškovima u odnosu na količinu emisije karbon-dioksida.
Izvor: Rojters
