Građani EU isključeni iz donošenja odluka o “zelenim” ulaganjima
Isključenje javnosti otvorilo je vrata za investicije koje štete klimi, dodatno podstiču gubitak biodiverziteta i zanemaruju ključne javne usluge poput zdravstvene zaštite i obrazovanja širom Evrope.
Ovo se navodi u Izvještaju Nema oporavka bez građana: zašto je učešće javnosti ključno za zelenu transformaciju Evrope, Građanske opservatorije za finansiranje zelenih dogovora
U izvještaju se analiziraju ulaganja u sedam zemalja EU: Bugarsku, Estoniju, Mađarsku, Italije, Latviju, Poljsku i Španiju iz Fonda EU za oporavak.
Izvještaj, takođe, ispituje ulogu programa InvestEU i REPowerEU, kao i Evropske investicione banke (EIB). Ove investicije bi teoretski trebalo da pomognu Evropi da se oporavi od pandemije COVID-19 i transformiše ekonomije prema zelenijoj i otpornijoj budućnosti, ali su planirane bez učešća građana, smatraju autori izvještaja.
Potrebe i interesi ‘javnosti’ moraju biti ključni prioritet prilikom kreiranja i implementacije javnih fondova. To se može postići samo boljim angažovanjem građana i omogućavanjem njihovog potpunog uključivanja u proces. Nažalost, to nije bio slučaj za oporavak EU, jer je dozvolio ulaganja koja ne odražavaju istinske prioritete građana i rasipanje dragocjenog javnog novca.
Daniel Thomson, službenik za politiku EU za biodiverzitet u CEE Bankwatch Network
Ovo se ne bi desilo da su građani bili adekvatno konsultovani o tome kako da koriste milijarde evra koje su stavljene na raspolaganje. Jedna od posljedica nedostatka građanskog učešća je da veliki dio sredstava za oporavak u nekim zemljama (kao i onih iz InvestEU i EIB investicija) ide korporacijama koje još uvijek kopaju i sagorevaju fosilna goriva uz ogromnu zaradu.
Usred smo krize troškova života i klimatske krize. Trošenje javnog novca na velike zagađivače sa velikim profitom je nedemokratsko i kontraproduktivno. Mi kao građani imamo pravo da odredimo koja ulaganja su nam potrebna, kako bismo bili sigurni da svi možemo pristupiti pristupačnoj energiji, stanovanju i transportu u okviru ekoloških ograničenja.
Frank Vanaerschot, direktor Counter Balance
Izvještaj otkriva kako se zloupotrebe ulaganja u upravljanje poplavama, obnovljive izvore energije, transport i druge sektore izvršena sredstvima za oporavak. Novi lukobran u Đenovi, u Italiji je jedan od primjera. Lukobran će povećati zagađenje vazduha izazivajući veći promet ogromnih brodova i drumskih vozila i ugroziti delfine, kitove, foke i kornjače koji obitavaju u tom području. Takođe ne postoji garancija za povećanje zaposlenosti u Đenovi, uprkos tome što bi javni troškovi mogli da premaše 1,3 milijarde evra.
Građanska opservatorija za finansiranje zelenog dogovora je koalicija organizacija civilnog društva iz cijele Evrope, koja se zalaže za veću transparentnost i pravednu raspodjelu sredstava EU.
