Evropske šume u opasnosti – klimatske promjene, požari …
Prema novoj studiji, više od 200.000 hektara evropskih šuma godišnje moglo bi ugroženo do 2100. godine.
Predviđa se da će šteta na šumama u Evropi porasti za 20 posto do 2100. godine u poređenju s prethodnim decenijama, čak i ako se svijet bude pridržavao ambicioznih klimatskih mjera.
Nova međunarodna studija objavljena u časopisu Science , uz doprinos Potsdamskog instituta za istraživanje uticaja na klimu (PIK), upozorava da šumski požari, oluje i pojave potkornjaka – a sve to podstaknuto klimatskim promjenama – dovode u opasnost ključne izvore karbona.
Čak i u scenariju s globalnim zagrijavanjem ograničenim na otprilike 2℃, istraživači su otkrili da bi godišnje poremećena šumska površina mogla porasti sa 180.000 na otprilike 216.000 hektara godišnje do kraja vijeka u poređenju s „već neviđenim nivoima poremećaja“ od 1986. do 2020. godine.
Međutim, u scenariju u kojem upotreba fosilnih goriva nastavlja da raste – što će dovesti do još većeg porasta temperatura – gotovo 370.000 hektara moglo bi biti ugroženo svake godine do kraja vijeka.
Studija upozorava da će šume u južnoj i zapadnoj Evropi biti posebno pogođene i da će pretrpjeti „najjače promjene“ u poremećajima šuma.
Iako se očekuje da će sjeverna Evropa biti manje pogođena, istraživači ističu da će se i dalje vjerovatno pojaviti žarišta buduće štete na šumama.
Zašto su šume toliko važne u borbi protiv klimatskih promjena?
Evropa je među najšumovitijim regijama svijeta, sa oko 40 posto kopnene površine prekrivene šumama.
Ova područja ne samo da su staništa većini kopnenih vrsta životinja, biljaka i gljiva autohtonih na kontinentu, već su i vitalni za ponor karbona, koji apsorbuje CO2 iz vazduha i pomaže u borbi protiv klimatskih promjena.
Šume takođe igraju važnu ulogu u osiguravanju čiste vode, smanjenju rizika od poplava i povećanju sigurnosti hrane.
Međutim, Christopher Reyer, naučnik u PIK-u i koautor studije, kaže da će evropske šume vjerovatno apsorbovati manje karbona u budućnosti.
„Ako šume apsorbiraju manje karbona ili potencijalno čak oslobađaju više nego što apsorbiraju, to povećava pritisak na druge sektore poput saobraćaja i poljoprivrede da brže smanje svoje emisije“, dodaje on.
„Istovremeno, upravljanje šumama mora se snažnije fokusirati na izgradnju otpornih šuma.“
