EU da osigura namjenska sredstva za zaštitu okoline i pravednu tranziciju na Zapadnom Balkanu
68 organizacija civilnog društva u zajedničkoj izjavi pozvalo je EU da u budžetu nakon 2027. godine osigura namjenska sredstva za zaštitu okoline i pravednu tranziciju regiona Zapadnog Balkana koje zavise od uglja.
Do sada nije bilo namjenskog finansiranja EU za zajednice u regionu koje zavise od uglju, a finansiranje zaštite okoline i civilnog društva uglavnom je obezbijeđeno putem Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA).
Ipak, sada se čini da podrška EU Zapadnom Balkanu u njenom budžetu za period 2028-2034 više neće uključivati IPA, navodi se u saopštenju.
Umjesto toga, kako se dodaje, sredstva EU u regionu bi bila raspoređivana preko instrumenta koji zavisi od ispunjavanja različitih reformskih mjera i drugih uslova, sličnog načina na koji funkcioniše Instrument za reformu i rast Zapadnog Balkana i Mehanizam za oporavak i otpornost za države članice EU.
Umjesto toga, finansiranje EU za te zemlje bi se gotovo u potpunosti oslanjalo na sistem zasnovan na uslovima, sličan EU Instrumentu za oporavak i otpornost i Instrumentu za reforme i rast Zapadnog Balkana. To uključuje isplatu sredstava u budžete zemalja na osnovu implementacije različitih reformi. Paralelno s tim, infrastrukturni projekti koje predlažu zemlje finansiraju se putem Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).
Davor Pečevski iz mreže CEE Bankwatch je ocijeno kao pozitivno što EU istražuje nove načine za unapređenje vladavine prava i zaštite životne sredine na Zapadnom Balkanu, ukazujući da je, ipak, u ovom trenutku “prerano” predviđeno da takvi mehanizmi funkcionišu u regionu.
“Dosadašnji učinci nisu ohrabrujući, jer Reformske agende zemalja uključuju vrlo malo mera u vezi sa životnom sredinom. Razumno je nastaviti testiranje ovog pristupa, ali ne na način da obuhvata gotovo sve fondove EU”, rekao je Pečevski.
Grupa organizacija civilnog društva, kako se navodi, naglasile su potrebu za značajnijim poboljšanjem procesa reformi predviđenih Planom rasta za Zapadni Balkan, uključujući stvarne i efektivne javne konsultacije o planiranim reformama i ulaganjima, uključivanje dodatnih reformi vezanih za zaštitu životne sredine, kazne za kršenje zakona i fokus na vladavinu prava, ekološka i društvena poboljšanja.
“Usklađivanje sa zakonodavstvom EU o zaštiti životne sredine najizazovniji je dio pristupanja, a sprovođenje pravedne tranzicije u regionima uglja već kasni. Zato EU treba da podrži region, zajedno sa civilnim društvom, bez obzira na to koliko dobro vlade Zapadnog Balkana uopšteno rade na sprovođenju reformi u procesu pristupanja”, rekla je programska menadžerka u oblasti energije, klime i životne sredine, Mirjana Jovanović.
