Energetska kriza ubrzala ulaganja u obnovljive izvore energije u EU
U Evropskoj uniji se u 2023. godini očekuje oko 70 GW novih kapaciteta obnovljive energije sunca i vjetra, od čega su 53 GW solarni, a 16 GW vjetro kapaciteti.
Ovo je izjavila direktorica za zelenu tranziciju i integraciju energetskog sistema u Generelanom direktoratu EU za energiju, Catharina Sikow-Magny.
Ona je ocijenila da je energetska kriza zapravo ubrzala ulaganja u obnovljive izvore energije, što će pomoći EU da se trajno oslobodi zavisnosti od ruskog gasa.
Ona je podsjetila na cilj EU da se ukupni kapacitet obnovljivih izvora poveća na 42,5% do 2030. godine.
„U poređenju sa ciljem za 2030. godini od 32%, ovo je značajna promjena naviše. Takođe imamo aspiraciju da dostignemo 45%, čak i ako nije pravno obavezujuće. To znači da moramo udvostručiti udio obnovljivih izvora u našem energetskom miksu, sa otprilike 22% u 2021. godini, na ovaj novi procenat do kraja decenije“, izjavila je Catharina Sikow-Magny.
Ona je navela da je energetski sektor u velikoj mjeri već dekarboniziran i da se fokus prebacuje na zgrade, industriju i transport – koji su složeniji za dekarbonizaciju, tehnički i finansijski.
U novoj Uredbi o obnovljivim izvorima energije biće obavezujući podciljeve za ove sektore, kao i za obnovljivi vodonik (hidrogen), kako za industriju tako i za transport, navela je ona.
Sve investicije – bilo u obnovljive izvore energije, bilo u infrastrukturu – prvenstveno će dolaziti iz privatnog sektora. EU fondovi sami po sebi nisu dovoljni i to nije njihova uloga. Oni djeluju kao sjeme, kao poluga. U određenim slučajevima, kada tržište zaista ne može da pruži rezultate, podrška EU dolazi kao poslednje sredstvo i ključni je element u realizaciji projekta.
Catharina Sikow-Magny
