Električne mreže – slaba karika u tranziciji čiste energije
Svijet mora da izgradi ili zamijeni 80 miliona kilometara električne mreže do 2040. godine, što je jednako dužini svih mreža na globalnom nivou danas, kako bi ispunio nacionalne klimatske ciljeve i podržao energetsku sigurnost.
Ovo se navodi u prvoj globalnoj studiji ove vrste, koju je objavila Međunarodna agencija za energiju (IEA).
Godišnja ulaganja u elektične mreže, koje su uglavnom stagnirajuća, treba da se udvostruče – na više od 600 milijardi dolara godišnje do 2030. godine.
Električne mreže čine kičmu elektro-energetskih sistema više od jednog vijeka, isporučujući energiju kućama, fabrikama, kancelarijama i bolnicama – a njihov značaj će samo rasti kako se povećava uloga električne energije u energetskim sistemima.
Gradnja mreža ne prati rast čistih tehnologija
Međutim, novi izvještaj, Električne mreže i sigurne energetske tranzicije , koji nudi prvi pregled svih mreža u svijetu, otkriva znakove da njihova gradnja ne idu u korak s brzim rastom ključnih tehnologija čiste energije kao što su solarna, vjetaroenergija, električni automobili i toplotne pumpe.
Bez veće političke pažnje i ulaganja, nedostaci u ostvarivanju kvalitetne mrežne infrastrukture mogli bi ugroziti cilj ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 °C i ugroziti energetsku sigurnost, upozorava se u izvještaju.
Problemi se već pojavljuju. Izvještaj identifikuje sve veći broj projekata obnovljivih izvora koji čekaju zeleno svjetlo za priključenje na mrežu. To se odnosi na nove projekte snage 1 500 gigavata koji su u fazi razvoja. Ovo je pet puta više od količine solarnih fotonaponskih i vjetroelektrana koje su dodate širom svijeta prošle godine.
“Nedavni napredak u pogledu čiste energije koji smo vidjeli u mnogim zemljama je bez presedana i razlog je za optimizam, ali bi mogao biti doveden u opasnost ako se vlade i kompanije ne udruže kako bi osigurale da svjetske električne mreže budu spremne za novu globalnu energetsku ekonomiju koja je brzo se pojavljuju”, rekao je izvršni direktor IEA Fatih Birol. “Ovaj izvještaj pokazuje šta je u pitanju i šta treba učiniti. Moramo ulagati u mreže danas ili se sutra suočiti sa zastojem.”
Nedostaci u ostvarivanju kvalitetne mrežne infrastrukture mogli bi ugroziti cilj ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 °C
Novi scenario razvijen za izvještaj, Slučaj kašnjenja u mreži, ispituje šta bi se dogodilo ako se ulaganja u mrežu ne povećaju dovoljno brzo, a regulatorne reforme za mreže budu spore. Utvrđeno je da bi kumulativna emisija ugljičnog dioksida (CO2) između 2030. i 2050. godine bila skoro 60 milijardi tona veća zbog sporijeg uvođenja obnovljivih izvora energije, kao rezultat veće potrošnje fosilnih goriva.
Ovo je ekvivalentno ukupnoj emisiji CO2 iz globalnog energetskog sektora u protekle četiri godine. Time bi porast globalne temperature bio znatno iznad cilja Pariskog sporazuma od 1,5 °C, sa 40% šanse da premaši 2 °C.
Izvještaj identifikuje nekoliko strateških akcija koje mogu napraviti razliku. To uključuje širenje i jačanje mrežnih interkonekcija unutar zemalja, između zemalja i širom regiona kako bi se sistemi električne energije učinili otpornijim i omogućili im da bolje integrišu rastuće udjele energije sunca i vjetra.
Izvještaj preporučuje da vlade podrže velike projekte prenosa kako bi se osiguralo da su mreže pripremljene za daljnji snažan rast obnovljive energije i poziva programere mreža i operatere da prihvate digitalizaciju kako bi omogućili da mreže budućnosti budu otpornije i fleksibilnije.
Potreba za odlučnim djelovanjem je hitna zbog dugog vremena za modernizaciju i proširenje mreža. Novoj mrežnoj infrastrukturi često je potrebno 5 do 15 godina da se planira, dobije dozvole i završi – u poređenju sa 1 do 5 godina za nove projekte obnovljivih izvora energije i manje od 2 godine za novu infrastrukturu za punjenje električnih vozila.
Poboljšanje i proširenje mrežne infrastrukture u zemljama širom svijeta zahtijevaće snažniju međunarodnu saradnju. Ekonomije u nastajanju i razvoju, isključujući Kinu, zabilježile su pad investicija u mrežu posljednjih godina, uprkos snažnom rastu potražnje za električnom energijom.
