ECB: Rast cijena električne energije od 10% smanjuje zaposlenost za 1% do 2% u pojedinim industrijama
Trajni rast cijena električne energije od 10% mogao bi da smanji zaposlenost u energetski najintenzivnijim industrijama u Evropi za 1% do 2%.
Ovo je jedan od zaključaka analize Evropske centralne banke o tome kako bi dugotrajno visoke cijene energije mogle da utiču na radna mjesta. Analizirani su podaci 200.000 kompanija u Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Holandiji i Ujedinjenom Kraljevstvu.
Šteta bi potencijalno mogla biti i veća: za svako izgubljeno radno mjesto u visokotehnološkoj proizvodnji, moglo bi uslijediti još nekoliko u lokalnim uslugama.
Ovi efekti su još značajniji u područjima sa energetski intenzivnim industrijama, uključujući južnu Njemačku, Rursku oblast, sjevernu Italiju i, u manjoj mjeri, sjevernu Belgiju.
Uprkos padu u odnosu na vrhunce iz 2022. godine, cijene energije u evrozoni su i dalje znatno iznad dugoročnih prosjeka i mogle bi ostati visoke u doglednoj budućnosti.
Visoke cijene predstavljaju finansijski teret i za domaćinstva i za kompanije. To se posebno odnosi na električnu energiju, koja predstavlja značajan i rastući udio potrošnje energije u evrozoni.
Dok cijene za domaćinstva u velikoj mjeri određuju troškovi prenosa, porezi i propisi, veliki industrijski korisnici su direktno izloženi trendovima na veleprodajnom tržištu.
Cijene industrijske električne energije u EU i SAD
(EUR/MWh, uključujući sve poreze)
Ovdje cijene, koje su nekada iznosile oko 75 €/MWh – sada prelaze 100 €/MWh, a u nekim zemljama su čak premašile 190 €/MWh, što je dvostruko više od nivoa prije energetske krize. Ova povećanja mogu se pripisati geopolitičkim tenzijama, rastućim cijenama dozvola za emisije i nedovoljnim ulaganjima u obnovljive izvore energije za kompenzaciju potrošnje fosilnih goriva.
U poređenju sa konkurencijom to izgleda ovako: cijene električne energije u EU su trenutno 2,5 puta veće nego u Sjedinjenim Državama, a cijene gasa skoro pet puta veće.
