Centralne banke i dalje kupuju zlato više nego ikada ranije
Globalna tražnja za zlatom u 2022. godini porasla je za 18 % i iznosila je 4.741 tonu. Oko polovine godišnje kupovine zlata je u obliku nakita, oko 40 % je investiciono zlato, a oko 10 % je za potrebe industrije.
Prošlu godinu posebno je obilježila tražnja za zlatom od strane centralnih banaka. Centralne banke kupile su prošle godine 1.136 tona zlata i to je najveća tražnja za zlatom od strane centralnih banaka od kada se vodi evidencija.
To je prvi put od 1950. godine od kada se prate ovi podaci da je tražnja centralnih banaka za zlatom prešla 1.000 tona u jednoj godini, pokazuju podaci Svetskog odbora za zlato. Udio zlata u svetskim deviznim rezervama je u periodu od 2013. do 2016. godine bilo svega oko 10 %. U 2020. godini ono se popelo na 14 %.
Srbija je sa 38,5 tona u sredini u regionu Centralne i Istočne Evrope po visini zlatnih rezervi. Na drugoj strani su zemlje u čijim politikama upravljanja deviznim rezervama zlato ne igra bitnu ulogu. U češkim rezervama zlato čini tek 0,5 % sa oko 12 tona. Slično je i u Hrvatskoj koja ima nešto ispod dve tone zlata, a Bosna i Hercegovina ima oko 1,5 tone zlata u rezervama.
Zemlja koja ima najviše zlata u rezervama na svetu su Sjedinjene Američke Države sa čak 8.133 tone što je 67 % ukupnih rezervi SAD. Druga je Nemačka sa 3.355 tona, a treća i četvta su Italija i Francuska sa nešto manje od 2.500 tone zlata u svojim trezorima. Peta je Rusija sa 2.298 tona, a šesta Kina sa 2010. tona.
Jedna od primarnih uloga zlata za centralne banke je diversifikacija rezervi. Budući da zlato ne nosi kreditne rizike ili rizike druge ugovorne strane, ono služi kao izvor povjerenja u zemlji i u svim ekonomskim okruženjima, što ga čini jednom od najvažnijih rezervnih sredstava u svijetu, pored državnih obveznica.
