Centralne banke kupuju zlato najbržim tempom od 1967. godine

Centralne banke država širom svijeta sakupljaju zlato najbržim tempom od 1967. godine, a analitičari navode da su veliki kupci Kina i Rusija, što znači da neke zemlje žele diverzifikovati svoje rezerve van dolara. Podaci koje je sastavio Svjetski savjet za zlato (WGC) pokazali su da je potražnja za ovim metalom premašila bilo koju godišnju količinu u posljednjih 55 godina, prenosi Financial Times. 

Procijenjena potražnja u prošlom mjesecu, takođe, je puno veća od službenih izvještaja o kupovinama centralnih banaka, što je izazvalo očekivane spekulacije u industriji o identitetu kupaca i njihovim motivima.

Kupljeno na stotine tona zlata u samo nekoliko mjeseci 

Skok centralnih banaka prema zlatu „sugerisao bi da je geopolitička pozadina satkana od nepovjerenja, sumnje i neizvjesnosti“ nakon što su SAD i njihovi saveznici zamrznuli ruske dolarske rezerve, rekao je Adrian Ash, voditelj istraživanja u BullionVaultu.

Zadnji put kada je ovај nivo kupovine viđen, označila je istorijsku promjenu za globalni monetarni sustav. Evropske centralne banke su, 1967. godine, kupile velike količine zlata od SAD-a, što je dovelo do pada cijene i sloma London Gold Poola. To je ubrzalo konačno nestajanje Bretton Woods sistema koji je vezao vrijednost dolara s dragim metalom.

Prošlog mjeseca WCG je procijenio da su svjetske službene finansijske institucije kupile čak 673 tona zlata. Samo u trećem tromjesečju centralne banke su kupile gotovo 400 tona zlata, što je najveće tromjesečno “ludovanje” od kada se bilježe takvi izvještaji od 2000. godine.

WGC-ova konzervativna procjena premašuje službeno prijavljene kupovine Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) i pojedinačnim centralnim bankama, koja iznosi 333 tone u devet mjeseci do septembra.

Službeno, kupovinu u trećem tromjesečju vodi Turska sa 31 tonom, što je dovelo zlato na oko 29 posto ukupnih rezervi. Uzbekistan je slijedio sa 26 tona, dok je u junu Katar napravio najveće mjesečnu kupovinu zlata od 1967. godine.

Razlika između procjena WGC-a i službeno prijavljenih brojki koje prati MMF može se djelomično objasniti vladinim agencijama osim centralnih banaka u Rusiji, Kini i drugim zemljama koje mogu kupovati i držati zlato bez prijavljivanja istih kao rezerve.

Kina i Rusija su veliki kupci 

Narodna banka Kine (PBoC) je ovog mjeseca objavila da je u novembru povećala svoje rezerve zlata od 2019. godine, sa 32 tone dragog metala vrijednih oko 1,8 milijardi dolara. Međutim, industrija kaže da su te količine gotovo sigurno veće od objavljenog, objavio je FT.

Mark Bristow, izvršni direktor Barrick Golda, rekao je da je Kina vjerovatno kupila oko 200 tona zlata, na osnovu razgovora sa brojnim izvorima.

Sankcije su stvorile značajne probleme za zlatnu rudarsku industriju u Rusiji (koja je najveća na svijetu nakon Kine) u prodaji preko granice. Zemlja proizvodi oko 300 tona zlata svake godine, ali ima domaće tržište samo za 50 tona, prema MKS PAMP-u.

U isto vrijeme, zapadne vlade su zamrznule 300 milijardi dolara ruskih deviznih rezervi kroz sankcije.

nakon što je rat počeo. Službenici CBR-a odbacili su sugestiju da kupuju zlato.

Ne žele biti zavisni o američkom dolaru 

Međutim, službenici CBR-a dugo stavljaju strategijsku vrijednost na povećanje zlatnih rezervi; 2006. godine rekli su da bi bilo poželjno da zlato čini 20-25 % njihovih držanja, ali u februaru 2022. godine, zadnji put kada je CBR objavila svoje statističke podatke, zlato je činilo 20,9 %.

Carsten Menke, glavni istraživač u Julius Baeru, smatra da su kupovine Rusije i Kine pokazatelj rastuće nesigurnosti zemalja da se oslanjaju na američki dolar.

– Poruka koju šalju centralne banke stavljajući veći dio svojih rezervi u zlato je da ne žele biti ovisni o američkom dolaru kao glavnom rezervnom imovinom – rekao je Menke.

Neki u industriji smatraju da vlade srednjeg istoka koriste prihode od izvoza fosilnih goriva za kupovinu zlata, najvjerovatnije putem državnih fondova. Nadolazeći mjeseci će pokazati je li rekordna kupovina centralnih banaka bila prilika za jeftinije zlato ili je riječ o većoj strukturalnoj promjeni.

Izvor: lidermedia