Broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u Evropi se utrostručio
Broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u EU utrostručio se, a fosilna goriva i klimatske promjene odgovorni su za 65% procijenjenih smrtnih slučajeva, otkriva nova studija.
Procijenjeni broj žrtava nedavnih toplotnih talasa u evropskim gradovima premašio je broj mnogih nedavnih katastrofa.
Prošle sedmice, klimatske promjene utrostručile su broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u Evropi. Prema prvoj brzoj studiji o smrtnosti od vrućine, ekstremna vrućina uzrokovana globalnim zagrijavanjem dovela je do oko 1.500 dodatnih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u 12 evropskih gradova.
Istraživači su koristili istorijske podatke o smrtnosti da bi izračunali uticaj. Studija je opisala toplotne talase kao “tihe ubice” jer se većina smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom ne prijavljuje. Objavljivanje službenih vladinih podataka može potrajati mjesecima, ako se uopće objave.
Studija je otkrila da su klimatske promjene odgovorne za procijenjenih 317 dodatnih smrtnih slučajeva u Milanu, 286 u Barseloni, 235 u Parizu, 171 u Londonu, 164 u Rimu, 108 u Madridu, 96 u Atini, 47 u Budimpešti, 31 u Zagrebu, 21 u Frankfurtu, 21 u Lisabonu i 6 u Sassariju.
Porast temperature, koji je dostigao i do 4°C u svim ispitanim gradovima, direktno povezuje emisije fosilnih goriva s porastom smrtnosti. Od procijenjenih 2.300 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u Evropi, skoro 1.500 – ili 65% – pripisano je klimatskim promjenama.
Ovi podaci sugerišu da je broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom, koja je rezultat klimatskh promjenau mnogim gradovima, premašio broj smrtnih slučajeva uzrokovanih drugim nedavnim katastrofama, poput poplava u Valencsji 2024. (224 smrtna slučaja) i poplava u sjeverozapadnoj Evropi 2021. (243 smrtna slučaja).
Fosilna goriva i klimatske promjene
Korištenje fosilnih goriva i krčenje šuma intenzivirali su klimatske promjene, čineći nedavni toplotni val znatno toplijim, s temperaturama 1 do 4°C višim nego što bi inače bile. Istraživači upozoravaju da takvi toplotni valovi postaju alarmantno česti u evropskim gradovima, iako bi se trebali javljati samo jednom svaka dva do pet ljeta.
Procjenjuje se da je Milano najteže pogođen u apsolutnom smislu, s približno 317, od 499 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom koji se mogu pripisati klimatskim promjenama. Procjenjuje se da je Madrid najteže pogođen u relativnom smislu, s više od 90% procijenjenog viška smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom koji se mogu pripisati klimatskim promjenama.
Studija je otkrila fatalne posljedice ovisnosti o fosilnim gorivima. Fokusirajući se na period od 10 dana od 23. juna do 2. jula, naučnici su koristili recenzirane metode za procjenu smrtnih slučajeva i zaključili da su klimatske promjene utrostručile broj smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinom.
Trend pogoršanja
Naučnici su upozorili da će temperature toplotnih talasa nastaviti da rastu, a budući broj smrtnih slučajeva će vjerovatno biti još veći. Njihova poruka je jasna: sve dok svijet nastavlja da sagorijeva naftu, gas i ugalj visokim stopama, smrtni slučajevi povezani sa toplotom će nastaviti da rastu, a neto nulte emisije će ostati van domašaja.
