Akt o digitalnim uslugama: na snagu stupila važna pravila EU za internetske platforme
Akt o digitalnim uslugama Evropske unije danas je stupio na snagu, a sa njim i nova pravila za sigurnije i odgovornije okruženje na internetu, saopšteno je iz Evropske komisije.
Akt o digitalnim uslugama primjenjuje se na sve digitalne usluge kojima se potrošači povezuju s robom, uslugama ili sadržajem.
Uvodi nove sveobuhvatne obaveze za internetske platforme u cilju smanjenja štete i suzbijanja rizika na internetu i mehanizme zaštite prava korisnika na internetu.
Ta će pravila korisnicima pružiti novu zaštitu, a preduzećima pravnu sigurnost na cijelom jedinstvenom tržištu. Akt o digitalnim uslugama prvi je takav regulatorni paket instrumenata na globalnom nivou, a njime se uspostavlja međunarodno referentno mjerilo za regulatorni pristup internetskim posrednicima.
Dinamika početka primjene
Nakon što je Akt o digitalnim uslugama danas stupio na snagu, internetske platforme imaće rok od tri mjeseca da na svojim internetskim stranicama izvijeste o broju aktivnih krajnjih korisnika (do 17. februara 2023.). Komisija je pozvala sve internetske platforme da joj dostave objavljene brojeve korisnika, na osnovu kojih će procijeniti treba li platformu kategorizovati kao vrlo veliku internetsku platformu ili pretraživač.
Nakon što Komisija odluči o kategorizaciji, internetska platforma ima rok od četiri mjeseca da ispuni obaveze iz Akta o digitalnim uslugama, uključujući provođenje prve godišnje procjene rizika i njeno dostavljanje Komisiji. Države članice EU moraće svojim koordinatorima za digitalne usluge, koji će u međuvremenu biti imenovani, dodijeliti ovlašćenja do 17. februara 2024. godine, opšteg datuma početka primjene Akta o digitalnim uslugama. Tačnije, tog datuma akt postaje u potpunosti primjenjiv na sve subjekte u njegovu području primjene.
Nove odgovornosti za digitalne usluge
Svi internetski posrednici moraće se pridržavati opsežnih novih obaveza u pogledu transparentnosti kako bi povećali odgovornost i nadzor, npr. novim mehanizmom označivanja nezakonitog sadržaja.
Međutim, za platforme sa više od 45 miliona korisnika uveden je poseban režim: za takve vrlo velike internetske platforme ili pretraživače dodatne obaveze uključuju opširne godišnje procjene rizika od štetnog djelovanja putem njihovih usluga na internetu, na primjer u pogledu izloženosti nezakonitoj robi ili sadržaju ili širenju dezinformacija.
Te platforme će morati da uspostave odgovarajuće mjere za ublažavanje rizika, a njihove usluge i mjere ublažavanja biće predmet nezavisne reviziji.
Na manje platforme i novoosnovana preduzeća primjenjivaće se manji skup obaveza i posebnih izuzeća od određenih pravila, a što je najvažnije, uživaće u većoj pravnoj jasnoći i sigurnosti pri poslovanju na cijelom jedinstvenom tržištu Unije. U EU ima više od 10.000 platformi, a 90% njih čine mala i srednja preduzeća.
Pojačane zaštitne mjere za osnovna prava na internetu
Novim se pravilima temeljna prava korisnika u Uniji štite i u internetskom okruženju. Novim zaštitnim mjerama za slobodu izražavanja ograničiće se proizvoljne odluke platformi o moderiranju sadržaja, a korisnicima će se ponuditi novi načini da informirano djeluju protiv platforme kada se njihov sadržaj moderira: na primjer, korisnicima internetskih platformi sada su na raspolaganju brojna sredstva kojima mogu osporiti odluke o moderiranju sadržaja, uključujući odluke koje se temelje na uslovima poslovanja platformi.
Korisnici pritužbu mogu podnijeti direktno platformi, odlučiti se za vansudsko rješavanje spora pred odgovarajućim tijelom ili zatražiti pravnu zaštitu na sudu.
Novim pravilima propisuje se i da uslovi poslovanja platformi moraju biti predstavljeni jasno i sažeto, te da se moraju poštovati osnovna prava korisnika.
Osim toga, vrlo velike internetske platforme i pretraživači moraće provesti sveobuhvatnu procjenu rizika za osnovna prava, uključujući slobodu izražavanja, zaštitu ličnih podataka te medijsku slobodu i pluralizam na internetu, kao i prava djeteta.
Komisija dobija nova ovlašćenja za nadzor
Aktom o digitalnim uslugama stvara se dosad nezabilježeni nivo javnog nadzora nad internetskim platformama u cijeloj Uniji, na nacionalnom nivou i na nivou EU-a.
Komisija ima ovlašćenja za javni nadzor nad vrlo velikim internetskim platformama i vrlo velikim internetskim pretraživačima, tj. preduzećima koja pojedinačno dopiru do više od 10 % stanovništva EU-a, odnosno oko 45 milijuna korisnika.
Osim toga, svaka država članica moraće imenovati koordinatora za digitalne usluge, koji će nadzirati druge subjekte obuhvaćene područjem primjene Akta o digitalnim uslugama te vrlo velike internetske platforme i vrlo velike internetske pretraživače za nesistemska pitanja. Nacionalni koordinatori i Evropska komisija sarađivaće u okviru Evropskog odbora za digitalne usluge, a uspostaviće se i mehanizam saradnje na razini EU-a između nacionalnih regulatornih tijela i Komisije.
Komisija osniva Evropski centar za algoritamsku transparentnost (ECAT) kako bi svoju kontrolnu ulogu ojačala internim i spoljnjim multidisciplinarnim znanjem.
