Organizacije civilnog društva traže učešće u izradi Akcionog plana Zelene agende za Z. Balkan

Trideset organizacija civinog društva zatražilo je da budu uključene u konsulatcije o ažuriranju Akcionog plana Zelene agende za Zapadni Balkan.

Oni su u pismu upućenom Evopskoj komisiji i Savjetu za regionalnu saradnju zatražili učešeće u procesu konsultacija o tome kako postojeći plan treba da bude promijenjen i predložili neke od mjera.

Akcioni plan jedan je od dokumenata proizašlih iz Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan (GAWB) i služi da usmjerava njeno sprovođenje

Akcioni plan Zelene agende, koji su podržali lideri Zapadnog Balkana na samitu EU – Zapadi Balkan u Sloveniji, u oktobru 2021. godine, sastoji se od sedam tematskih mapa puta, sa pet stubova i 58 akcija, kao i indikatore napretka za neke teme.

Iako se u Akcionom planu tvrdi da je postojao “opsežan proces konsultacija” i da je „razvijen prema pristupu odozdo prema gore“, i da je, između ostalog, uključivao organizacije civilnog društva, ovo je daleko od istine, barem što se tiče ekoloških organizacija, navodi se u pismu.

Nacrt Plana dostavljen je ekološkim organizacijama samo dvije sedmice prije Samita, sprečavajući održavanje bilo kakvih značajnih konsultacija.

To je, između ostalog, doprinijelo i lošem kvalitetu plana, koji sadrži brojne loše definisane i teško mjerljive radnje, sa samo indikativnim rokovima. Osim toga, u pojedinim slučajevima nije jasno ko je stvarno odgovoran, navodi se.

“Ova neodređenost slabi prvi izvještaj o implementaciji objavljen u oktobru 2023. godine, u kojem je teško razlikovati koje stavke su završene, kako se to može izmjeriti, da li je postignut napredak bio rezultat Zelene agende ili bi se ionako dogodio, te ko je odgovoran za dalje postupanje na tačkama u kojima nije postignut napredak”, navodi se, između ostalog, u pismu.