Potpuna dekarbonizacija zapadnog Balkana koštaće 43 milijarde evra
Ugalj pripada prošlosti, dok gas nije most koji će nas odvesti prema budućnosti bez karbona. Osim toga, tehnologije skladištenja energije sigurno će igrati vitalnu ulogu u procesu tranzicije. Ovo je zaključak Izvještaja „Napajanje budućnosti Zapadnog Balkana obnovljivim izvorima energije”, nezavisne organizacija koja se bavi klimom i energijom, Agora Energiewende.
Dekarbonizacija elektroenergetskih sistema zapadnog Balkana do 2045. godine je moguće i uštedila bi novac. Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije i zelenog hidrogena koštaće 15 % manje do 2045. godine, nego oslanac na lignit ili gas, navodi se u Izvještaju.
Potpuna dekarbonizacija energetskog sistema regije zahtijevaće ukupna ulaganja od 43 milijarde evra tokom 30 godina, 12 milijardi evra više nego što bi koštalo oslanjanje isključivo na fosilna goriva. Iako su investicije veće, primjena obnovljivih izvora energije može se u velikoj mjeri finansirati iz tržišnih prihoda.
Dekarbonizovani energetski sistem osigurava sigurnost napajanja. Pouzdan energetski sistem bez karbona može se postići kombinacijom obnovljivih izvora energije, skladištenja i zelenih elektrana na hidrogen snage 5 GW. Dublja regionalna integracija može dodatno ojačati bezbjednost snabdijevanja.
Fosilni gas nije prelazno gorivo, navodi se u izvještaju. Potreba za ambicioznijim klimatskim djelovanjem, zajedno s visokim i promjenjivim cijenama fosilnog gasa i sve jeftinijim obnovljivim izvorima energije, ugrožavaju investicije u infrastrukturu fosilnog gasa: svako novo postrojenje na fosilni gas rizikuje da postane „neupotrebljiva imovina“.
„Hidrogen nije izvor energije već nosilac energije. Kao način za skladištenje električne energije, hidrogen može doprinijeti kompenzaciji velikih oscilacija u proizvodnji električne energije iz vjetra i solarne energije i olakšati dugoročno korištenje električne energije, koja ne bi mogla biti integrisana direktno u električnu mrežu u razdobljima posebno visoke proizvodnje energije iz obnovljivih izvora… Hidrogen se može koristiti kao gorivo za vozila na hidrogen, u industriji gdje ima veliku primjenu, te za proizvodnju električne i toplotne energije.“
Azrudin Husika, Zeleni hidrogen – važan element klimatski neutralne ekonomije i energetske nezavisnosti Evrope, Heinrich Böll Stiftung Sarajevo, Sarajevo, 2020
Ako zemlje zapadnog Balkana umjesto toga ulažu u infrastrukturu i tehnologije za skladištenje hidrogena, mogu smanjiti kumulativnu potražnju za fosilnim gasom za 50 % do 2045. godine, istovremeno smanjujući ukupne troškove za 12 %, u poređenju sa strategijom koja favorizuje gas kao zamjenu za lignit.
Tehnologije skladištenja pružaju fleksibilnost i omogućavaju širenje obnovljivih izvora energije u cijelom regionu. Veći kapacitet skladištenja energije omogućava brz rast solarnih kapaciteta, najviše prolagodljive tehnologije među obnovljivim izvora energije. Skladištenje, takođe, smanjuje potrebu za elektranama na hodrogen koje će zamijeniti gasna postrojenja. Važno je ne precijeniti potrebe za hidrogenom prilikom planiranja odgovarajuće infrastrukture. Za bezbjednost snabdijevanja elektroenergetskog sistema potrebne su elektrana na zeleni hidrogen od 5 GW, koje pokrivaju 7 % potražnje u 2045. godini.
Zemlje zapadnog Balkana, uključujućii BiH, obavezale se na potpunu dekarbonizaciju svojih ekonomija do 2050. godine. To je sadržano u Sofijskoj deklaraciji o Zelenoj agendi iz 2020. godine i nedavnoj Mapi puta za dekarbonizaciju za ugovorne strane Energetske zajednice. Do juna 2023. godine, ugovorne strane moraju podnijeti nacrt nacionalnih energetskih i klimatskih planova. Osim toga, države zapadnog Balkana obavezale su se da će, do 2025. godine, omogućiti uvođenje mehanizma naplate ispuštanja karbon-dioksida CO2.
