MMF: Globalna ekonomija u opasnosti zbog sukoba na Bliskom istoku, moguća i recesija
Globalna ekonomija ponovo se nalazi u opasnosti da skrene s planiranog puta, ovog puta zbog izbijanja rata na Bliskom istoku krajem februara 2026. godine, navodi se u najnovijem izvještaju Svjetski ekonomski izgledi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Sukob dolazi u trenutku kada se svjetska ekonomija već suočavala s povećanim trgovinskim barijerama i pojačanom neizvjesnošću, koje su tokom protekle godine djelimično ublažene rastom tehnoloških investicija, povoljnim finansijskim uslovima, slabijim američkim dolarom te fiskalnom i monetarnom podrškom.
MMF uvodi “referentnu prognozu” zbog visoke neizvjesnosti
Zbog brzog razvoja situacije, MMF je odustao od klasične bazne projekcije i predstavio takozvanu “referentnu prognozu”. Ona se zasniva na pretpostavci da će rat biti ograničen po trajanju, intenzitetu i geografskom obimu, te da će poremećaji oslabiti do sredine 2026. godine.
Ipak, izvještaj naglašava da su rizici i dalje izrazito visoki. Dodatni scenariji razmatraju mogućnost produženog ili proširenog sukoba, uz upozorenje da se vjerovatnoća negativnih ishoda povećava kako neprijateljstva traju.
Sporiji rast i rastuća inflacija
Prema referentnoj prognozi, globalni ekonomski rast trebao bi usporiti na 3,1 posto u 2026. i 3,2 posto u 2027. godini, u poređenju s približno 3,4 posto u periodu 2024–2025. Ove stope su niže i od historijskog prosjeka od 3,7 posto zabilježenog od 2000. do 2019. godine.
MMF je snizio prognozu rasta za 2026. godinu za 0,2 procentna poena u odnosu na januarski izvještaj, navodeći rat na Bliskom istoku kao ključni uzrok. Bez sukoba, globalni rast bi, prema procjenama, bio revidiran naviše.
Istovremeno, očekuje se jačanje inflatornih pritisaka. Globalna inflacija bi trebala porasti na 4,4 posto u 2026., a zatim pasti na 3,7 posto u 2027. godini, uglavnom zbog rasta cijena roba i pogoršanih finansijskih uslova.
U slučaju ozbiljnog scenarija, efekti na globalni rast su značajni i dugotrajniji. Globalni rast bi se smanjio za 1,3 procentna poena u 2026. godini. To bi značilo blisku opasnost od globalne recesije (stopa rasta ispod 2 posto), što se dogodilo samo četiri puta od 1980. godine, pri čemu se posljednja dva puta podudaraju s globalnom finansijskom krizom i pandemijom COVID-19.
Zemlje u razvoju najviše pogođene
Uticaj sukoba nije ravnomjerno raspoređen. Iako su globalne revizije umjerene, posljedice su znatno teže za zemlje zahvaćene sukobom i za ranjive ekonomije širom svijeta.
Posebno su ugrožene zemlje u razvoju koje uvoze energente, čiji je ekonomski rast za 2026. godinu revidiran naniže za 0,3 procentna poena. Nasuprot tome, prognoze za razvijene ekonomije uglavnom su ostale nepromijenjene.
Teški scenariji ukazuju na ozbiljne rizike
MMF upozorava da bi u slučaju snažnijeg i dugotrajnijeg rasta cijena energije globalni rast mogao pasti na svega 2,5 posto u 2026., dok bi inflacija porasla na 5,4 posto. U ekstremnijem scenariju, s većim oštećenjem energetske infrastrukture, globalni rast mogao bi se spustiti na oko 2 posto, dok bi inflacija premašila 6 posto do 2027. godine.
U takvim okolnostima, zemlje u razvoju pretrpjele bi gotovo dvostruko veći ekonomski udar u odnosu na razvijene zemlje.
Složeni izazovi za ekonomske politike
Izvještaj zaključuje da negativni rizici dominiraju ekonomskim izgledima. Daljnja eskalacija geopolitičkih tenzija mogla bi dovesti do najveće energetske krize u savremenoj historiji, dok bi unutrašnje političke nestabilnosti, trgovinski sporovi i rast javnog duga dodatno pogoršali situaciju.
Ipak, potencijal i dalje postoji. Ulaganja povezana s vještačkom inteligencijom mogla bi dugoročno povećati produktivnost i održivi rast ako se njihova primjena ubrza.
MMF poziva vlade i institucije da primijene fleksibilne i otporne politike, s posebnim naglaskom na stabilnost cijena, nezavisnost centralnih banaka, ciljanu podršku najugroženijim grupama i jačanje međunarodne saradnje.
