Tržište automobila u 2025. – manjak polovnih automobila i stroži propisi o emisijama
Tržište automobila u 2025. godini obilježiće određene promjene, a neke od njih su manjak polovnih automobila starosti tri, četiri godine, povećanje cijene starih automobila, slaba prodaja električnih vozila i sve stroži propise o emisijama.
Tržište automobila je izuzetno osjetljivo na globalne ekonomske izazove, promjenljive političke situacije i sve strože propise o emisijama. saopštila je kompanija za podatke o vozilima carVertical.
Potražnja za automobilima naglo raste tokom nekih godina, dok su tokom drugih kupci primorani da drastično promjene svoje navike. Iako globalna kriza sa poluprovodnicima možda djeluje kao prošlost, njen uticaj na tržište automobila se još uvek osjeća.
Zbog velikih problema u lancu snabdjevanja tokom 2021. i 2022. godine, proizvodnja novih automobila drastično je opala širom svijeta. Stručnjak za tržište automobila Matas Buzelis kaže da kolebanja na tržištu novih automobila direktno utiču na segment polovnih vozila i da je trenutno uočljiv nedostatak vozila proizvedenih 2021-2022. godine.
“Očekuje se da će ovaj problem potrajati. Ponuda polovnih automobila starih tri, četiri godine biće veoma ograničena”, dodaje on. Zbog ove situacije, doći će i do povećanja cijene automobila starih tri, četiri godine, a nepošteni prodavci to mogu iskoristiti tako što će falsifikovati kilometražu vozila, sakriti oštećenja ili druge nedostatke, čime će još više vještački podići cijenu gotovo novih automobila na sekundarnom tržištu.
Inflacija i rast kamatnih stopa teško su pogodili kako tržište novih, tako i tržište polovnih automobila.
Mnogi vozači su se odlučili za jeftinije automobile ili odložili kupovinu za bolja vremena. Međutim, s obzirom na stabilizaciju kamatnih stopa u 2024. godini, očekuje se da će prodaja automobila krenuti uzlaznom putanjom tokom 2025. Kako kamatne stope padaju, automobili postaju pristupačniji, što znatno utiče na ponašanje kupaca. Vozači koji su poslednjih godina štedeli, ove godine će verovatno početi više da troše.
Nedovoljno razvijena javna infrastruktura za punjenje i visoki troškovi usporavaju rast tržišta električnih vozila. Iako postoji interesovanje za električna vozila, viša cena u odnosu na konvencionalne modele predstavlja veliku prepreku za njihovu kupovinu.
U većini zemalja, usled nedostatka mjesta za punjenje, električne automobile najčešće kupuju oni koji ih mogu puniti kod kuće.
“Potražnju za polovnim električnim vozilima takođe bi mogla znatno ugroziti sve veća popularnost jeftinih kineskih električnih automobila u Evropi. Ipak, nije izvesno da li će vozači želeti da kupe ove modele, jer postoje sumnje u njihov kvalitet i servis nakon prodaje. Većina kupaca će se i dalje odlučivati za proverene brendove”, objašnjava Buzelis.
Dizel automobili su dugo dominirali zapadnoevropskim tržištem, ali njihova vladavina se polako završava. Kupci se sve više okreću hibridnim i benzinskim automobilima, dok stroži propisi o emisijama istiskuju dizel vozila sa tržišta. Pad proizvodnje novih dizel automobila u Zapadnoj Evropi utiče na ponudu polovnih dizel vozila u Istočnoj Evropi. Usled ograničene ponude, polovni dizel automobili stari od jedne do pet godina vjerovatno će i dalje biti veoma traženi u Istočnoj Evropi, što će znatno usporiti pad njihove vrednosti.
Evropska unija je 2025. godine smanjila dozvoljeni nivo emisije CO2 za automobile sa 116 grama po kilometru na 94 grama. U slučaju nepoštovanja propisa, proizvođači će se suočiti sa ogromnim kaznama za svako prodato vozilo.
“Zbog sve strožih EU propisa o emisijama, veliki proizvođači automobila su na ivici opstanka. Kupci se teško odlučuju za prelazak na električna vozila, a sve veća popularnost kineskih marki automobila predstavlja dodatni izazov”, navodi Buzelis.
Slaba prodaja električnih vozila i nepoverenje potrošača stvaraju probleme za celo tržište automobila. Austrija, Bugarska, Poljska, Rumunija, Slovačka, Češka Republika i Italija već su izrazile zabrinutost zbog strožih pravila emisija, tražeći od EU da odloži njihovu primenu, uz argumente da će kazne naštetiti i proizvođačima i nacionalnim ekonomijama.
