Ekologija

Grafikon: Globalne emisije stakleničkih gasova, po sektorima

Globalne emisije stakleničkih gasova dostigle su 57,1 gigatona ekvivalenta karbon dioksida (GtCO₂e) u 2023., što je povećanje od 1,3% u odnosu na 2022. godinu.

Energetski sektor je prednjačio po emisijama, ispuštajući 15,1 GtCO₂e, a slijedi ga sektor transporta sa 8,4 GtCO₂e. Poljoprivreda i industrija dodali su po 6,5 GtCO₂e.

Izvor: Visual Capitalist/podaci UN-a

U energetskom sektoru, fosilna goriva se široko koriste za proizvodnju električne energije i osloba]aju velike količine karbon dioksida i metana. U transportu, benzin i dizel pokreću većinu vozila, što dovodi do značajnih emisija.

Da bi se postigao cilj Pariskog sporazuma o ograničavanju zagrijavanja na 1,5°C, projekcije UN-a ukazuju da se globalne emisije moraju smanjiti za 7,5% godišnje do 2035. godine.

Očekuje se da će tehnologije solarne energije i energije vjetra doprinijeti 27% potrebnih smanjenja emisija do 2030. Upravljanje šumama i napori za očuvanje mogli bi predstavljati dodatnih 20% smanjenja.

Druge strategije uključuju poboljšanje energetske efikasnosti, elektrifikaciju i zamjenu goriva u zgradama, transportu i industriji.

Globalne emisije stakleničkih gasova postavile su novi rekord 2023. godine, a podaci ne pokazuju vrhunac emisija, uprkos mjerama za suzbijanje efekata klimatskih promjena.

Prema nedavnom izvještaju , postoji 50% šanse da će globalno zagrijavanje premašiti 1,5°C na stalnoj osnovi u narednih šest godina.

Kada se dodaju emisije uzrokovane promjenama u korištenju zemljišta, kao što je krčenje šuma, ukupno 45,8 milijardi tona (41,6 milijardi metričkih tona) karbon dioksida emitovano je 2024. godine.

Ovom stopom, istraživači procjenjuju da postoji 50% šanse da će globalno zagrijavanje premašiti cilj od 1,5 Celzijusa, koji je postavljen Pariškim sporazumom, u roku od otprilike šest godina. Svoje nalaze su objavili 13. novembra u časopisu Earth Systems Science Data.

Da bi se postigao cilj Pariškog sporazuma, globalne emisije stakleničkih plinova moraju se smanjiti za 45% do 2030. i smanjiti na neto nulu do 2050. godine.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *