Veći usjevi, manje hranjivih tvari: klimatske promjene smanjuju nutritivni kvalitet usjeva
Novo preliminarno istraživanje sugeriše da kombinacija više CO2 u atmosferi i viših temperatura smanjenjje nutritivni kvalitet usjeva, što ima ozbiljne implikacije po ljudsko zdravlje.
Većina istraživanja o uticaju klimatskih promjena na proizvodnju hrane fokusirala se na prinos usjeva, ali veličina žetve malo znači ako je nutritivna vrijednost loša.
„Naš rad se fokusira dalje od kvantiteta na kvalitet onoga što jedemo“, kaže Jiata Ugwah Ekele, doktorandica na Univerzitetu Liverpool John Moores u Velikoj Britaniji.
Očekuje se da će efekti klimatskih promjena imati razorne i nepovratne posljedice za biljke širom svijeta. Istraživanje je usmjereno na istraživanje kako nutritivni sadržaj usjeva za ishranu može biti pogođen interakcijom efekata porasta nivoa CO2 i porasta temperatura povezanih s klimatskim promjenama.
„Ove promjene u okolini mogu da utiču na sve, od fotosinteze i stope rasta do sinteze i skladištenja hranjivih tvari u usjevima“, kaže JiataEkele.
Istraživanje je fokusirano je na popularno lisnato povrće, uključujući kelj, rukolu i špinat. Za ovaj projekat, ovi usjevi se uzgajaju u komorama za rast s kontrolisanim uslovima, a nivoi CO2 i temperature se mijenjaju kako bi se simulirali predviđeni budući klimatski scenariji u Velikoj Britaniji.
Nakon što su biljke uzgajane u uslovima klimatskih promjena, njihov nutritivni kvalitet je analiziran korištenjem visokoefikasne tečne hromatografije (HPLC) i rendgenskog fluorescentnog profiliranja kako bi se izmjerile koncentracije šećera, proteina, fenola, flavonoida, vitamina i antioksidanata.
Preliminarni rezultati ovog projekta ukazuju na to da povišeni nivoi atmosferskog CO2 mogu pomoći usjevima da brže rastu i budu veći, ali sigurno ne i zdraviji. „Nakon nekog vremena, usjevi su pokazali smanjenje ključnih minerala poput kalcijuma i određenih antioksidativnih spojeva“, kaže Ekele.
Ove promjene su samo pogoršane porastom temperature. „Interakcija između CO2 i toplotnog stresa imala je složene efekte – usjevi ne rastu tako veliki ili brzo, a pad nutritivne kvalitete se intenzivira“, kaže Ekele.
Ključno otkriće, za sada, je da su različite kulture različito reagovale na ove stresore klimatskih promjena,
Ova nutritvna neravnoteža predstavlja ozbiljne zdravstvene implikacije za čovječanstvo. Dok viši nivoi CO2 mogu povećati koncentraciju šećera u usjevima, mogu razrijediti esencijalne proteine, minerale i antioksidanse.
„Ova izmijenjena ravnoteža mogla bi doprinijeti ishrani koja je bogatija kalorijama, ali siromašnija nutritivnom vrijednošću“, kaže Ekele.
Izvor: Science daily
