TI BiH objavio registar koncesija: koncesionari ne prijavljuje realne prihode, gomilaju dugove…
U Bosni i Hercegovini je, u 2022. godini, naplaćeno oko 125 miliona KM prihoda od koncesija, prema izvještaju o izvršenju budžeta svih nivoa vlasti i ti prihodi manji su za 3 miliona nego 2021. godine. Ovo su podaci iz registar koncesija koji je objavio Transparency International BiH (TI BiH).
Udio tih prihoda u ukupnim tekućim prihodima pao je na svega 0,9%, iako se u BiH eksploatišu ogromni prirodni resursi, jer brojni koncesionari gomilaju velike dugove.
Sa druge strane, većina organa vlasti nema uspostavljene registre koncesija, ne objavljuje ili odbijaju dostaviti podatke o naplati i dugovima koncesionara zbog čega postoje ogromni korupcijski rizici.
TI BiH je za sada dobio podatke o 735 koncesija i 528 koncesionara sa svih nivoa vlasti u BiH, a podaci su objavljeni kako bi javnost mogla pratiti stanje u ovoj oblasti što je prvi korak u prevenciji korupcije i zloupotrebe javnih resursa. Treba istaći da su brojni organi dostavili nepotpune podatke a Vlada Kantona Sarajevo, Vlada Kantona 10 i Vlada Republike Srpske nisu dostavile informacije o pojedinačnim uplatama i dugovima koncesionara.
Samo 95 koncesionara za koje su vlasti dostavile podatke trenutno duguje oko 14,1 miliona KM, ali je taj iznos daleko veći, s obzirom na to da se kriju podaci o dugovima brojnih koncesionara i da se vrši eksploatacija prirodnih bogatstava bez zaključenih ugovora, zbog čega se potraživanja od koncesija ne evidentiraju po svim osnovama.
Brojni koncesionari ne prijavljuju realne prihode
Osim neplaćanja naknada, najveći problem predstavlja praćenje realizacije ugovora, jer postoje sumnje da brojni koncesionari ne prijavljuju realno prihode ili količine eksploatisanih prirodnih resursa, a upravo se na osnovu toga naplaćuje koncesiona naknada. Najveći broj koncesija, 47% dodijeljeno je u oblasti eksploatacije mineralnih sirovina, gdje godinama nije bilo značajnijeg povećanja naplate, uprkos činjenici da su cijene gotovo svih mineralnih sirovina na svjetskim tržištima višestruko povećane posljednjih godina .
Tako su, na primjer, cijene aluminija i rude boksita na svjetskom tržištu od 2015. godine do 2022. porasle za preko 140%, ali naplate koncesionih naknada nisu povećane, jer šest najvećih rudnika boksita u BiH ne iskazuje nikakvo značajnije povećanje prihoda, koji su danas kumulativno za 7,6% manji nego 2015. godine.
Takođe, cijena željezne rude na svjetskom tržištu od 2015. do 2021. godine porasle su za 210% ali prihodi najvećeg rudnika željezne rude Arcelor Mital Prijedor proteklih godina nisu značajnije povećani. Poreska uprava RS u odgovoru TI BIH-u navodi da su ovom subjektu zbog efekta transfernih cijena po kojima prodaje rudu Željezari u Zenici utvrđene dodatne poreske obaveze od 6,4 miliona KM za period 2011-2013. godine i još 3,2 miliona KM za period 2015-2021. godine.
Sličan trend vidljiv je i kod drugih koncesionara koji eksploatišu značajne prirodne resurse jer se prihodi koncesionara, pa samim tim i uplate koncesionih naknada, kreću na istom nivou, iako cijene gotovo svih resursa značajno porasle.
Izvor: transparentno.ba
