TE Ugljevik najveći emiter sumpor-dioksida među termoelektranama na Zapadnom Balkanu

Termoelektrana Ugljevik TE Ugljevik je apsolutno najveći emiter sumpor-dioksida SO2 među termoelektranama na Zapadnom Balkanu u 2023. godini.

Elektroprivrede Republike Srpske potrošila je najmanje 85 miliona evra, finansiranih iz kredita Japanske agencije za međunarodnu saradnju, na jedinicu za odsumporavanje, ali nakon niza tehničkih problema, sada priznaje da ne radi, dijelom i zato što je “ekonomsko opterećenje”.

Ovo se, između ostalog, navodi u izvještaju organizacije Bankwatch, uz napomenu da su emisije sumpor-dioksida iz postrojenja obuhvaćenih Nacionalnim planovima za smanjenje emisija (NERP) u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedoniji i na Kosovu bile 5,7 puta više od dozvoljenih u 2023. godini.

Ovo je korak unazad u odnosu na 2022. kada su emisije bile 5,6 puta veće.

Kao i u većini zemalja i u BiH sumpor-dioksid je najveći problem. U 2023., kao i u 2022. godini emisije sumpor-dioksida iz termoelektrana u BiH bile su više od osam puta veće od dozvoljenih – 181.807 tona, u poređenju sa gornjom granicom od 22.195 tona. Ovo je predstavljalo neznatno smanjenje u odnosu na 2022. godinu, kada je emitovano 182.667 tona SO2.

Zagađenje prašinom iz NERP termoelektrana u cijelom regionu bilo je skoro 1,75 puta veće od dozvoljenog 2023. godine. To je, navode u Bankwatchu, samo neznatno smanjenje u odnosu na 1,8 puta u odnosu na 2022. godinu.

Zagađenje azotnim oksidima je takođe ukupno 1,3 puta više od dozvoljenog. Srbija se po prvi put pridružila Kosovu i Bosni i Hercegovini u prekoračenju granice NO x ​​​. 

Osim kršenja naciomalnih planova za smanjenje emisija, krajem 2023. istekao je rok za zatvaranje najmanjih i najstarijih pogona pod ograničenom doživotnom derogacijom ‘opt-out’.

Sve tri zemlje zapadnog Balkana sa termoelektranam koje podliježu ovom pravilu – Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija – sada ga krše, jer sve termoelektrane i dalje rade.  

U izveštaju se izražava posebna zabrinutost zbog toga što nijedna od zemalja Zapadnog Balkana nije dostavila svoje konačne Nacionalne energetske i klimatske planove Energetskoj zajednici do roka u junu 2024. godine.

„Dok je Sekretarijat Energetske zajednice pokrenuo postupke za sva kršenja, a CBAM će vjerovatno ubrzati ukidanje uglja u regionu, potreban je veći pritisak, kako na domaćem nivou, tako i od strane institucija Evropske unije. Ovo je pitanje i zdravlja ljudi i osnove vladavine prava“, navodi u izveštaju.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *