SZO upozorava: Neke bakterije postale otporne na sve antibiotike
Povećana otpornost bakterija, koje uzrokuju infekcije krvi, na lijekove, uključujući rezistenciju na antibiotike, “posljednje linije obrane”, uočena je u prvoj godini pandemije koronavirusa, pokazao je izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) zasnovano na podacima iz 87 zemalja u 2020. godini.
Prekomjerna upotreba antibiotika pomogla je mikrobima da postanu otporni na mnoga liječenja, a novih se antibiotika u laboratorijima razvija alarmantno malo. Visoki nivoi (iznad 50 posto) otpornosti uočene su kod bakterija koje obično uzrokuju po život opasne bolničke infekcije krvi, kao što su Klebsiella pneumoniae i Acinetobacter spp, naglasili su autori izvještaja.
Te infekcije često zahtijevaju liječenje antibioticima “posljednje linije odbrane”, lijekovima koji se koriste kada svi drugi antibiotici zakažu. Otprilike 8 posto infekcija krvotoka uzrokovanih Klebsiellom pneumoniae postalo je otporno na ključnu grupu lijekova posljednjeg izbora zvanu karbapenemi, navodi se u izvještaju.
Antibiotici “gube snagu”
Stope antimikrobne rezistencije (AMR) i dalje su vrlo visoke, a antibiotici iz grupe posljednje linije obrane počinju gubiti snagu, rekla je dr. Carmem Pessoa-Silva, rukovodilac Globalnog sistema praćenja antimikrobne rezistencije Svjetske zdravstvene organizacije. Rekla je: “imamo vrlo male mogućnosti… da odgovorimo na prijetnju”. Dok postoji usklađeni napor da se ograniči neobuzdana upotreba antibiotika, tempo novih istraživanja ostaje otužan.
Visoki troškovi pravljenja antibiotika
Trud, troškovi i vrijeme potrebni za stvaranje antibiotika i dobijanje odobrenja za njegovu prodaju te ograničeni povrat ulaganja -odvratili su proizvođače lijekova od istraživanja, jer takvi lijekovi moraju biti jeftini i koristiti se što je moguće manje kako bi se ograničilo razvijenja rezistencije na njih. Kao rezultat toga, veći dio razvoja antibiotika odvija se u nekoliko laboratorija malih biofarmaceutskih kompanija, dok se većina njihovih većih partnera usredsređuje na ono što se isplativije. Samo je nekoliko velikih farmaceutskih kompanija ostalo u tom području – uključujući GSK i Merck – u odnosu na više od 20 u 1980-ima.
1.2 miliona ljudi umrlo zbog bakterijskih infekcija u 2020.
Značajna globalna analiza objavljena ranije ove godine otkrila je da je 1,2 miliona ljudi umrlo u 2019. zbog bakterijskih infekcija otpornih na antibiotike, što AMR čini vodećim uzrokom smrti u svijetu u toj grupi, više nego HIV/AIDS ili malarija. “Politika (u vezi s AMR-om) mora hitno prijeći s riječi na djela”, rekao je Thomas Cueni, glavni direktor Međunarodne grupacije farmaceutskih proizvođača. Autori izvještaja SZO-a kažu da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdili razlozi koji stoje iza skoka u AMR-u u posmatranom periodu te u kojoj je mjeri povezan s češćom upotrebom antibiotika tokom pandemije.
Stope AMR-a takođe je teško analizirati zbog nedovoljno testiranja i slabih laboratorijskih kapaciteta, naručito u zemljama s niskim i srednjim primanjima, napisali su autori.
Izvor: seebiz.eu
