Superbogati i bogati pojedinci najveći svjetski zagađivači
Najvećih 10% svjetskih emitera odgovorno je za gotovo polovinu emisija CO 2 povezanih s energijom u 2021 godini. S druge strane, 10% najmanjih uzrokovalo je manje od 0,2%.
Bogatstvo, upotreba energije i potrošnja dobara i usluga su neravnomjerno raspoređeni širom svijeta. Emisije karbon-dioksida (CO 2 ) nisu izuzetak. Emisije variraju među zemljama i generacijama, ali još više prema prihodima koje ljudi ostvaruju ljudima. Ovo se, između ostalog, navodi u istraživanju Međunarodne agencije za energiji (IEA).
Analiza određuje količinu emisijskih otisaka pojedinaca prema prihodima, fokusirajući se na emisije CO 2 povezane sa energijom .
U 2021., prosječni stanovnik Sjeverne Amerike emitovao je 11 puta više CO 2 koji se odnosi na energiju nego prosječni Afrikanac.
Ipak, razlike među grupama po prihodim su još značajnije. Svaki od 1% najvećih emitera u svijetu imao je karbonski otisak od preko 50 tona CO 2 u 2021. godini, više od 1 000 puta od onih u donjih 1% emitera.
U međuvremenu, globalni prosječni karbonski otisak vezan za energiju iznosi oko 4,7 tona CO 2 po osobi – što je jednaku kao dva povratna leta između Singapura i Njujorka ili vožnje prosječnog SUV-a 18 mjeseci.
Ovi kontrasti odražavaju velike razlike u prihodima i bogatstvu, te u životnim stilovima i obrascima potrošnje.
Globalno gledajući, 10% najvećih emitera bilo je odgovorno za skoro polovinu globalnih emisija CO2 povezanih sa energijom u 2021. godini, u poređenju sa samo 0,2% za donjih 10%.
Najviših 10% je u prosjeku iznosilo 22 tone CO 2 po stanovniku 2021., što je preko 200 puta više od prosjeka za donjih 10%.
U prvih 10% emitera nalazi se 782 miliona ljudi, što je daleko od tradicionalnih ideja super bogatih. Poređenja radi, oko 0,6% ljudi u svijetu – procijenjenih 46,8 miliona pojedinaca – smatra se milionerima ili milijarderima.
Najvećih 10% emitera pokriva sve kontinente. Oko 85% njih živi u razvijenim ekonomijama – uključujući Australiju, Kanadu, Evropsku uniju, Japan, Koreju, Novi Zeland, Sjedinjene Američke Države i Veliku Britaniki i Kinu.
Ostali su sa Bliskog istoka, Rusije i Južne Afrike, u zemljama sa relativno visokim prihodima i nejednakostima u bogatstvu i mješavinama goriva sa intenzivnim emisijama.
Donjih 10% emitera u svijetu živi u ekonomijama u razvoju u Africi i Aziji, gdje troše relativno male količine dobara i usluga, a u mnogim slučajevima nemaju pristup električnoj energiji.
0,1 % najbogatijih ljudi emituje 10 puta više od svih ostalih 10% bogatijih zajedno
Kako procjenjuje Stockholmski institut za životnu sredinu, najbogatijih 0,1% svjetske populacije emituje 10 puta više od svih ostalih 10% bogatijih zajedno, što premašuje ukupan otisak od 200 tona CO 2 po glavi stanovnika godišnje. Unutar ovih 0,1% nalaze se milijarderi i multimilioneri čije su super-jahte, privatni avioni i vile s intenzivnim emisijama privukle pažnju klimatskih aktivista.
Ako 10% najvećih emitera na globalnom nivou zadrže svoje trenutne nivoe emisija, samo oni će do 2046. godine, „potrošiti“ preostali budžet za karbon u Planu Međunarodne agancije za energiju o neto nultih emisija do 2050. godine.
Drugim riječima, značajna i brza akcija najbogatijih 10% je neophodno za dovoljno brzu dekarbonizaciju kako bi se održao plan o globalnom zagrijavanju od 1,5°C.
