Srbija 38 % struje dobija iz obnovljivih izvora
Srbija, zahvaljujući svojim starim hidroelektranama, 38 % struje dobija iz obnovljivih izvora. Cilj je da se do 2030. dostigne 45 % i novih 3,5 gigavata do 2030. godine.
Ово је, za RTS, izjavila direktorka udruženja “Obnovljivi izvori Srbije”, (OIE Srbije) Danijela Isailović.
Isailovićeva očekuje da će Srbija, do kraja godine od instalisanih vjetroparkova i solarnih elektrana dobijati jedan gigavat električne struje.
Prema njenim riječima, neizvesno je da li će se ispuniti cilj od 3,5 megavata do 2030. godine. Upitno je, jer se investitor,i i cijeli sektor. suočavaju sa velikim izazovima, neki su zajednički s ovim evropskim i globalnim, a neki su specifično naši, objašnjava Isailovićeva.
Naglasila je da se od trogodišnjeg aukcijskog plana, samo vjetropark “Crni vrh” gradi.
I Elektroprivreda Srbije gradi solarne i vetro-parkove ali Isailovićeva kaže da od tog preduzeća očekuje mnogo više ulaganja.
“Solarna elektrana ‘Petka’ puštena u operativni rad. Nadamo se da će uskoro vetroelektrana ‘Kostolac’ takođe proizvesti prve zelene megavate”, zaključuje Danijela Isailović.
Srbija je povećala udio obnovljive energije, prije svega iz sunca i vjetra. Ima 11 vjetro-parkova, 198 manjih solarnih elektrana i 5.120 onih koji sami proizvode struju iz energije sunca. Ali u skladu sa globalnim trendovima, biljleži se blago usporavanje gradnje novih kapaciteta čiste energije posebno u zemljama u razvoju.
“Podvlači se crta u odnosu na ono šta je na svjetskom klimatskom forumu, COP 28, prije skoro dvije godine predloženo a šta se zaista može uraditi. Tada su u Dubaiju postavljeni vrlo ambiciozni ciljevi, a to je da se utrostruči udeo obnovljivih izvora energije i da do 2030. godine imamo čak novih 11 teravata kapaciteta obnovljivih izvora energije“, podseća Isailovićeva.
Kako dodaje, sada je na nacionalnim vladama svih država učesnica tog svetskog klimatskog foruma je da usaglase svoje energetske, klimatske planove i ciljeve.
“Do prošlog mjeseca, kada je napravljen prijesjek, svega 22 države su uskladile te svoje ciljeve, među kojima je samo njih pet van Evropske unije to učinile. Ni najveći igrači poput Kine i SAD nisu uskladili svoje ciljeve, tako da negdje do kraja septembra očekuju se neki pomaci, kaže Isailovićeva.
Tržište radne snage
Kako tvrdi za razliku od zemalja članica EU, Srbija nema problema sa deficitom radne snage u sektoru obnovljive energije, bar što se tiče nekih opštih poslova
“Kada neki naš član raspiše konkurs za radno mjesto, bilo da je u pitanju rukovodilac projekta ili administrativni posao, stižu stotine prijava za jedno radno mjesto. Mi, kao udruženje svakodnevno dobijamo upite, naročito od mladih ljudi koji su tek završili fakultete, bilo tehničke, bilo neke društvene, da li ima radnih mjesta ili bar mjesta za volontiranje, navodi direktorka “Obnovljivih izvora Srbije”.
Kao što je i očekivano, kaže Isailovićeva, inženjeri su najtraženiji.
Ukazuje na to da je Kina, nekada najveći zagađivač, apsolutni lider u proizvodnji obnovljive energije u svetu, a sada je najveći proizvođač čiste energije.
“Kina zauzima polovinu svetskih kapaciteta solarne energije, takođe su vrlo ambiciozni u sektoru energije vjetra. SAD su na drugom mestu. Što se tiče Evrope, Nemačka je neprikosnoveni lider, za njom idu Ujedinjeno Kraljevstvo, Španija, Italija”, kaže Isailovićeva.
