Snažnije klimatske politike mogle bi povećati globalni BDP za 3% do 2050. godine
Snažnije klimatske politike mogle bi povećati globalni BDP za 3% do 2050. godine.
Ovo se navodi u zajedničkom Izvještaju OECD-a i UNDP-a koji ispituje uticaj klimatskih mjera na BDP. Njihov zaključak, veća ambicija danas mogla bi značiti +3% do 2050. i čak +13% do 2100. godine.
Do 2040. globalna ekonomija mogla bi porasti za dodatnih 0,2% ako zemlje usvoje jače i ambicioznije klimatske politike.
Iako ova brojka na prvi pogled izgleda skromno, ona predstavlja značajan doprinos globalnom ekonomskom blagostanju.
Brojke idu dalje: investicije potrebne za kretanje ka ambicioznijem putu mogle bi povećati BDP po glavi stanovnika za 60% u razvijenim ekonomijama i za 124% u zemljama s niskim dohotkom do 2050.
U praktičnom smislu, ova tranzicija bi mogla izvući 175 miliona ljudi iz ekstremnog siromaštva.
Kada se uzmu u obzir prednosti ublažavanja i prilagođavanja, posebno prilkom smanjenja uticaja ekstremnih vremenskih događaja, projekcije pokazuju da bi globalni BDP mogao porasti za 3% do 2050. i za čak 13% do 2100. godine u poređenju sa trenutnom putanjom.
Međutim, nastavak sadašnjeg puta mogao bi koštati svjetsku ekonomiju do jedne trećine njenog ukupnog BDP-a, takođe, je jedan od ključnih zaključaka.
Ekonomski rizik nedjelovanja je zapanjujući. Ako se ne riješi, klimatska kriza bi mogla smanjiti globalnu ekonomiju do trećine do kraja stoljeća.
Zbog toga ove projekcije, tvrde OECD i UNDP, moraju biti centralne za sljedeću rundu nacionalnih klimatskih obaveza (NDC) za 2035. godinu. Očekuje se da sve zemlje dostave ažurirane NDC do COP30, koji će se održati u Brazilu krajem 2025.
Globalne koncentracije stakleničkih gasovai rizici povezani sa klimatskim promjenama vezani i dalje rastu, navodi se u izvještaju i naglašava da su, u 2024. globalne CO2 emisije dostigle novi rekord, a planeta je, 2024. godine, prvi put prekoračila prag od 1,5°C prosječnog globalnog zagrijavanja.
