Otpad kao resurs – biogas rešenje za problem deponija u Srbiji

 Jedan od ekološki i ekonomski najefikasnijih načina tretiranja organskog otpada su postrojenja za biogas.

Jedan od načina rešavanja problema deponija u Srbiji bilo bi razdvajanje različitih vrsta otpada i njihovo dalje korišćenje u energetske svrhe.

Lidija Zelić, direktorka udruženja „Biogas Srbija“ u „Energiji Sputnjika“ navodi da se prema dostupnim podacima u Srbiji godišnje generiše više od dva miliona tona komunalnog otpada, od čega je veliki deo organskog otpada. On uglavnom završava na deponijama, a zbog malog broja sanitarnih deponija, ova količina otpada predstavlja veliki pritisak na postojeće deponije koje, najčešće, ne mogu da zbrinu otpad na ekološki prihvatljiv način.

Organski otpad je sve ono što se proizvodi na farmama, u fabrikama za preradu voća, povrća, klanicama… i uopšte pri proizvodnji hrane. Transformacija organskog otpada u obnovljivu energiju je potpuno zaokružen proces, bez štetnih viškova.

Trenutno u Srbiji ima 39 biogas postrojenja i ona rade u punom kapacitetu, a postoji još 79 postrojenja u privrednom statusu povlašćenog proizvođača. Ovo, objašnjava Lidija Zelić, znači da su oni aplicirali za rad za proizvodnju električne energije iz biogasa po prethodnoj uredbi iz 2016. godine.

Šta sve spada u biogas materijale

Sva hrana sa isteklim rokom trajanja spada u biogas sirovinu, kao i industrijski otpad, organske frakcije komunalnog otpada, ostaci iz poljoprivrede koji se, za sada, najviše koriste u ovu svrhu. Tek nekoliko postrojenja koristi otpad od hrane iz supermarketa i oni imaju posebne mašine koje otpakuju i sortiraju taj otpad, kako bi ga koristile za proizvodnju biogasa.

Nema potrebe za prirodnim gasom

Srbija je tradicionalno poljoprivredna zemlja sa oko 65 odsto pokrivenosti tla poljoprivrednim površinama. Ukoliko bismo iskoristili samo te ostatke iz poljoprivrede, koji trenutno prave problem u smislu zagađenja, spaljuju se i zbrinjavaju na ekološki neadekvatan način, mogli bismo da dobijemo 500 megavata iz biogasa, tvrdi Zelićeva. Ukoliko bi sav taj biogas bio prečišćen do nivoa metana, odnosno ukoliko bi se od njega pravio biometan, to bi podmirilo 50 odsto potreba Srbije za prirodnim gasom.

Izvor: Sputnjik

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *