Obnovljivi izvori energije jeftiniji od fosilnih goriva i nuklearne energije
Obnovljivi izvori energije postavili su novi rekord u 2023. godini, sa 473 novoinstalisanih GW, a četiri petine projekata obnovljivih izvora energije, tačnije 81 %, imali su niže troškove od sličnih alternativa na fosilna goriva.
Ovo se navodi u izvještaju Međunarodne agencija za obnovljivu energiju (IRENA).
Utvrđeno je da je cijena energije iz solarnih panela strmoglavo pala na oko 0,04 dolara po kilovatsatu u samo jednoj godini, što je solarnu energiju prošle godine učinilo 56 % jeftinijom od fosilnih goriva, pa čak i od nuklearne energije.
Procjenjuje se da ukupna ušteda na energiji iz obnovljivih izvora od početka 2000-tih iznosi do 409 milijardi dolara.
Smanjenje ovisnosti
“Zahvaljujući jeftinim obnovljivim izvorima energije na globalnom tržištu, kreatori politika imaju trenutačno rješenje za smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva, ograničavanje ekonomske i društvene štete od korištenja energije s intenzivnim karbonom, podsticanje ekonomskog razvoja i iskorištavanje prednosti energetske sigurnosti”, izjavio je glavni direktor IRENA-a Francesco La Camera.
Ostvarenje cilja utrostručenja obnovljivih izvora znači da globalni obnovljivi kapacitet moraju dostići 11,2 TW do 2030. To znači da se u prosjeku mora dodavati 1044 GW novih kapaciteta godišnje do 2030. Prema ovom planu, 8,5 TW dolazilo bi samo od solarne fotonaponske energije i kopnenog vjetra, a prema IRENA-inim podacima.
Cilj utrostručenja može biti realizovan jedino ako istovremeno možemo i skladištiti energiju nastalu iz obnovljivih izvora. Prema podacima iz izvještaja troškovi projekta skladištenja pali su za 89 % između 2010. i 2023., olakšavajući integraciju visokih udjela solarnih i vjetroelektrana tako što pomažu u rješavanju izazova mrežne infrastrukture.
U 2023., globalni ponderisani prosječni trošak električne energije iz novih projekata obnovljivih izvora energije u većini tehnologija pao je; za solarne fotonaponske (PV) za 12 posto, za vjetar na kopnu za tri posto, za vjetar na moru sedam posto, za koncentriranje solarne energije (CSP) četiri posto i za hidroelektrane za sedam posto.
Azija je 2023. godine zabilježila najveću kumulativnu štednju u razdoblju od 2000. do 2010. godine, procijenjenu na 212 milijardi dolara, a slijede je Evropa s 88 milijardi i Južna Amerika s procijenjenih 53 milijarde dolara.
Proizvodnja obnovljive energije postala je izvor najjeftinije nove proizvodnje električne energije, zaključuje se u saopštenju.