Obnovljivi izvori energije cjenovno najkonkurentniji u proizvodnji nove električne energije
Obnovljivi izvori energije zadržavaju vodeću poziciju po pitanju troškova na globalnim tržištima električne energije, potvrđuje novi izvještaj IRENA-e o troškovima proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u 2024. godini .
Obnovljivi izvori energije zadržali su svoju prednost u pogledu cijena u odnosu na fosilna goriva, a pad troškova podstaknut je tehnološkim inovacijama, konkurentnim lancima snabdijevanja i ekonomijom obima.
U 2024. godini, solarni fotonaponski sistemi bili su, u prosjeku, 41% jeftiniji od najjeftinijih alternativa fosilnim gorivima.
Projekti vjetroelektrana na kopnu bili su 53% jeftiniji. Vjetar na kopnu ostao je najpristupačniji izvor nove obnovljive električne energije po cijeni od 0,034 USD/kWh, a slijede solarni PV sistemi po cijeni od 0,043 USD/kWh.
Dodavanje 582 gigavata kapaciteta obnovljivih izvora energije u 2024. godini dovelo je do značajnih ušteda troškova, izbjegavajući upotrebu fosilnih goriva u vrijednosti od oko 57 milijardi američkih dolara. Važno je napomenuti da je 91% novih projekata obnovljivih izvora energije puštenih u rad prošle godine bilo isplativije od bilo koje nove alternative fosilnim gorivima.
Obnovljivi izvori energije nisu samo cjenovno konkurentni u odnosu na fosilna goriva, već su i prednost jer ograničavaju zavisnost o međunarodnim tržištima goriva i poboljšavaju energetsku sigurnost. Poslovni argumenti za obnovljive izvore energije sada su jači nego ikad.
Do 2023. godine, procjenjuje se da je 96% novoinstalisanih solarnih fotonaponskih sistema velikih razmjera i kopnenih vjetroelektrana imalo niže troškove proizvodnje energije od novih elektrana na ugalj i plin, dok je oko 75% novih vjetroelektrana i solarnih fotonaponskih elektrana nudilo jeftiniju energiju od postojećih postrojenja na fosilna goriva širom svijeta. U 2024. godini, prosječni globalni trošak proizvodnje električne energije iz solarnih fotonaponskih sistema bio je 41% jeftiniji, a kopnenih vjetroelektrane 53% jeftiniji od najjeftinije nove elektrane na fosilna goriva, pri čemu je solarni fotonaponski sistem dostigao 4,3 centa po kilovat-satu (kWh), a kopneni vjetroelektrane 3,4 centa/kWh.
Iako se očekuje kontinuirano smanjenje troškova kako tehnologije sazrijevaju, a lanci snabdijevanja jačaju, kratkoročni izazovi ostaju. Geopolitičke promjene, uključujući trgovinske tarife, uska grla u uvozu sirovina i razvoj dinamike proizvodnje, posebno u Kini, predstavljaju rizike koji bi mogli privremeno povećati troškove.
Viši troškovi će vjerovatno ostati prisutni u Evropi i Sjevernoj Americi, uzrokovani strukturnim izazovima kao što su kašnjenja u izdavanju dozvola, ograničeni kapacitet mreže i veći troškovi uravnoteženja sistema. Nasuprot tome, regije poput Azije, Afrike i Južne Amerike, sa jačim stopama učenja i visokim potencijalom obnovljivih izvora energije, mogle bi doživjeti izražen pad troškova.
