MMF: više cijene energije da snose krajnji potrošači – pomoći samo najugroženija domaćinstva

Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je evropske vlade da ne intervenišu širokom finansijskom podrškom zbog energetske krize u regionu. Umjesto toga, treba da dopuste da krajnji potrošači snose teret viših cijena, kako bi podstakli uštedu energije i pomogli prelazak na zelenu energiju, navodi se na blogu MMF-a.

“Vlade ne mogu da spriječe gubitak realnog nacionalnog dohotka, koji proizilaza iz poremećaja na tržištu. One bi trebalo da dopuste da povećanje cijena goriva u cjelosti pređe na krajnje korisnike, kako bi podstakle uštedu energije i odustajanje od fosilnih goriva. Politika bi se trebala prebaciti sa široke podrške, kao što je kontrola cijena, na ciljano olakšanje, kao što su transferi domaćinstvima sa nižim prihodima, koja su najviše pogođena višim računa za energiju.”

Do sada su evropski kreatori politike uvodili sveobuhvatne kontrole cijena, subvencije i smanjenje poreza, kako bi ublažili udar rastućih cijena energije. MMF upozorava da bi taj trošak mogao da premaši 1,5 % ovogodišnjeg bruto domaćeg proizvoda u mnogim zemljama, pri čemu te mjere doprinose daljem rastu potražnje, a samim tim i rastu cijena.

S druge strane, tvrde u MMF-u, potpuna nadoknada povećanja troškova života za 20 % domaćinstava s najnižim prihodima, koštalo bi vlade relativnog smanjenja BDP-a, u prosjeku za 0,4 %, u 2022. godini. Kada bi to učinile za 40 % domaćinstava s najnižim prihodima, koštalo bi ih 0,9 % BDP-a.

Od početka prošle godine cijene nafte na svjetskom tržištu su se udvostručile, cijene uglja gotovo učetvorostručile, a cijene prirodnog gasa u Evropi porasle su skoro sedam puta. Budući da će cijene energije, vjerovatno još neko vrijeme, ostati iznad nivoa prije krize, Evropa se mora prilagoditi većim računima za uvoz fosilnih goriva, navode u MMF-u.