Hrvatska: broj solarnih elektrana u porastu
Broj solarnih elektrana u Hrvatskoj je u porastu, što govori podatak da ih je na mrežu Hrvatske Elektroprivrede (HEP) sa 31. martom bilo priključeno 17.697.
Od ovoga u kategoriji domaćinstava 12.495, a u kategoriji preduzetništva 5202, dok ih je prije nekoliko godina bilo znatno manje.
Kada se razdvoji ukupna priključna snaga solarnih elektrana od 525,5 megavata na one u preduzetništvu i na domaćinstva, dolazi se do toga da domaćinstva učestvuju sa 843,8, a preduzetništvo s 441,3 megavata priključne snage na HEP-ovu mrežu.
Možda običnom potrošaču te brojke ne govore puno, ali kada se raščlane na broj priključaka po godini, jasno je da interes za ugradnjom solarbnih elektrana stalno raste.
Ne tako davne 2019. godine na HEP-ovu su se mrežu priključila 103 domaćinstva i 153 preduzeća sa solarnim elektranama. Taj broj je iduće tri godine rastao, ali je ostajao u trocifrenim okvirima. Nagli skok dogodio se 2022. godine s pojavom energetske krize kada se na mrežu priključilo 2457 doamćinstava i 576 privrednih subjekata. Prošle godine rast broja priključaka bio je još izrazitiji što ukazuje podatak da je 6747 privatnih i 1846 preduzetničkih objekta na svoje objekte postavilo solarne panele.
Razloga za rast broja solarnih elektrana je više, a među glavnima se ističu neizvjesnost vezana za cijenu električne energije te podsticaji koji se nude za postavljanje obnovljivih izvora energije.
Koprivničko-križevačka županija već nekoliko godina domaćinstvima nudi poticaje za ugradnju sunčanih elektrana, a zbog sve većeg interesa građanstva ukupna svota novca za tu namjenu u njenom budžetu raste. Ove sedmice ta županija zaključiće poziv na konkurs ukupne vrijednosti 300.000 evra putem kojeg korisnici mogu ostvariti do 50 posto donacija, ali ne više od 3.000 evra za postavljanje sunčane elektrane.
Pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, komunalne djelatnosti i poljoprivredu Koprivničko-križevačke županije Marijan Štimac, kaže da je do sada zaprimljeno 99 zahtjeva, a 2021. godine kada je za tu namjenu u proračunu bilo osigurano 100.000 eura bilo ih je 28.
Padaju li zaista cijene solarnih panela?
S obzirom da se u javnosti govori kako cijene panela neprestano padaju, upitali smo Štimca je li to tsčno.
On podsjeća da je država 2022. godine ukinula PDV na solarne elektrane pa se očekivao pad cijena, ali to se nije dogodilo. Istina jest da je nekim solarnim panelima pala cijena, ali riječ je o kineskim, uglavnom starijim pločama koje su ostale na zalihama, kaže Štimac. Napominje da su te ploče manje efikasne od onih koje danas izlaze iz fabričkih pogona. Stoga se u uslovima konkursa Koprivničko-križevačke županije zahtjeva ugradnja kvalitetnijih panela, tvrdi Štimac. Pritom dodaje je dobro to što se cijena panela pa i solarnih elektrana stabilizovala, odnosno ne poskupljuje.
“Svi govore o cijeni solarnih panela, ali valja znati da su oni najjeftinija komponenta sistava koji se sastoji od više dijelova“, kaže Štimac te navodi pretvarač (invertor) kao jedan od skupljih dijelova, a tome treba pridodati i montažu.
Štimac dalje objašnjava kako prosječno domaćinstvo koje se ne grije na struju, troši otprilike 4500 kilovatsati struje na godinu. Za domaćinstvo, ugrubo rečeno, potrebno je izdvojiti 6500 evra za kupovinu i postavljanje solarne elektrane po principu ključ u ruke. Sa subvencijom koja iznosi 3000 evra ispada da investitor izdvaja svega 3,500 evra. Prema toj računici, povrat sredstava je četiri do pet godina što je više nego isplativo, jer je potrošnja domaćinstva za električnu energiju idućih 20 do 25 godina svedena na nulu.
Međutim, ako se energija troši i na grijanje i klimu treba uložiti znatnija sredstva, ali i to je dugoročno gledano dobro ulaganje.
Sagovornik u kalkulaciju o ugradnji solarnih elektrana za domaćinstva uvodi još jedan element koji utiče ili će uticati na isplativost postavljanja panela na krovove porodičnih kuća i stambenih zgrada.
Naime, država trenutno subvencioniše cijenu potrošene električne energije što je čini jeftinijom od tržišne. Budu li, međutim, subvencije ukinute, postavljanje solarnih elektrana biće još isplativije, do te mjere da neće biti potrebne subvencije županija, gradova ili Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Definitivno se isplati ugraditi sunčanu elektranu, jer smanjuje izdvajanja iz kućnog budžeta, ali i pridonosi smanjenju ispuštanja štetnih stakleničkih plinova u atmosferu, zaključuje Štimac.
Izvor: HINA
