Hrvatska: 44.000 ha povoljno za agrosolare
Hrvatska ima 44.000 hektara zemljišta povoljnog za agrosolare, procjena je analitičara koji su učestvovali na 4. Mediteranskom poljoprivrednom forumu AGROMED.
Ipak, u Hrvatskoj postoji samo jedna stočarska farma u Ivancu, na sjeveru zemlje, koja koristi agrosolare. U ovoj zemlji se razmatra uvođenje testnih područja na kojima bi se mogao vidjeti efekat agrosolarstva. Hrvatska je postala jedna od 10 zemalja Evropske unije, koje su se odlučile za primjenu agrosolarnih elektrana u poljoprivredi.
“Ulaganja u agrosolare su vrlo interesantna jer poljoprivredna proizvodnja nikada nije bila pod većim rizicima”, ocjenio je predstavnik ministarstva poljoprivrede Hrvatske Silvijo Šimon. Rizici su klimatske promjene te posljedične promjene plodoreda, zemljišta, pa čak i vremena proizvodnje. Berbe u vinogradima počinju neuobičajeno rano, već sredinom avgusta, prenosi portal Lider media.
Agrosolari su solarni paneli koje se postavljaju na poljoprivredna zemljišta ili pored usjeva. Sunčevu energiju pretvaraju u električnu energiju, koja se zatim koristi u poljoprivrednoj proizvodnji.
Iskustva Njemačke i Francuske su pokazala da su agrosolari neefikasni ako je prinos putem njih manji od 66 posto.
Nisu sve poljoprivredne kulture pogodne za agrosolare
“U tom slučaju je potrebno demontirati agrosolare”, rekao je Marko Karoglan, profesor sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu. “Hrvatska uči od drugih zemalja, ali niti ondje primjena nije dovoljno duga za donošenje jasnih zaključaka. Jedna od velikih bojazni je uticaj elektriciteta na životinje, pa je pitanje kako utječu primjerice na ovce ili pčele.
“Većina Hrvatske nije prilagodljiva agrosolarima”, rekao je Karoglan. Primjena u jadranskoj Hrvatskoj nije obećavajuća kao što je u kontinentalnoj Hrvatskoj jer energetski sistav nije dovoljno razvijen, a i površine su drugačije. U jadranskoj Hrvatskoj je kršno tlo za razliku od bogatih plodnih polja.
“Nisu niti sve poljoprivredne kulture pogodne za agrosolare” napomenuo je profesor. Povrćarstvo i vrtlarstvo neće biti u fokusu agrosolara, ali hoće maslinarstvo, vinogradarstvo i ribarstvo.
S obzirom na velike razlike u sortama i kulturama koje postoje u Hrvatskoj postavilo se pitanje povrata na investicije u agrosolare, a kompanije koje ih proizvode očekuju povrat novca u roku od 5 do 7 godina.
