Glečeri koji se tope ugrožavaju snabdjevanje vodom i hranom 2 milijarde ljudi – upozorava UN
Glečeri koji se povlače prijete da ugroze snabdjevanje hranom i vodom za 2 milijarde ljudi u svijetu, upozorio je UN, ukazujući da će trenutne stope otapanja “bez presedana” imati nepredvidive posljedice.
Dvije trećine cjelokupne navodnjavane poljoprivrede u svijetu vjerovatno će biti na neki način pogođeno povlačenjem glečera i sve manjim snježnim padavinama u planinskim regijama, kao rezultat klimatske krize, navodi se u izvještaju UNESCO-a.
Više od 1 milijarde ljudi živi u planinskim regijama, a od onih u zemljama u razvoju, čak polovina već ima nedostatak hrane. To će se vjerovatno pogoršati jer proizvodnja hrane u takvim regijama zavisi od planinskih voda, topljenja snijega i glečeta, navodi se u Izvještaju o razvoju svjetskih voda za 2025.
Razvijene zemlje takođe su u opasnosti: u SAD-u, na primjer, sliv rijeke Kolorado je u suši od 2000. godine, a više temperature znače da više padavina pada kao kiša, koja otiče brže od planinskog snijega, pogoršavajući sušu.
Prema UNESCO-u, glečeri u Andima mogli bi da izgube između 78 i 97 % volumena do 2100. godine
Audrey Azoulay, glavna direktorica UNESCO-a, rekla je: “Bez obzira na to gdje živimo, svi na neki način ovisimo o planinama i glečerima. Ali ovi prirodni vodeni tornjevi suočavaju se s neizbježnom opasnošću. Ovaj izvještaj pokazuje hitnu potrebu za djelovanjem”.
Stopa promjene glečera najgora je do sada zabilježena, prema istraživanju Svjetske meteorološke organizacije, koja je ove sedmice objavila svoj godišnji izvještaj o stanju klime. Najveći zabilježeni gubitak glečerske mase dogodio se u posljednje tri godine, pokazalo je istraživanje, s Norveškom, Švedskom, Svalbardom i tropskim Andama među najteže pogođenim područjima.
Istočna Afrika mjestimično je izgubila 80% svojih ledenjaka, a u Andama se između trećine i polovine glečera otopilo od 1998. Glečerai u Alpama i Pirinejima, koji su najteže pogođeni u Evropi, smanjili su se za oko 40% u otprilike istom razdoblju.
Topljenje glečera imalo je i dodatne posljedice, rekao je Abou Amani, naučni direktor za vodu pri UNESCO-u, jer gubitak leda zamjenjuje reflektirajuću površinu tamnim tlom koje upija toplotu. “Otapanje glečera utiče na refleksiju [solarnog] zračenja i to će uticati na cijeli klimatski sistem”, upozorio je.
Takođe će rezultirati sa više lavina, budući da je kiša koja pada na snijeg glavni faktor formiranja lavina. Voda koja se skuplja iz glečera koji se otapaju takođe se može osloboditi, uzrokujući iznenadne poplave u dolinama. Vječni led se takođe topi, oslobađajući metan iz planinskog tla koje osteje iza glečera koji se tope.
Prethodna studija, objavljena prošlog mjeseca u časopisu Nature, otkrila je da bi polovina globalne mase glečera bila izgubljena do kraja vijeka ako se globalno zagrijavanje ne zaustavi.
