EU usvojila Zakon o umjetnoj inteligenciji, prvi takve vrste u svijetu

Savjet Evropske unije potvrdio je Zakon o umjetnoj inteligenciji, prvi takav zakon u svijetu, koji može postaviti globalni standard za regulaciju umjetne inteligencije.

Cilj novog zakona je podsticanje razvoja i prihvatanja bezbjednih i pouzdanih sistema umjetne inteligencije na jedinstvenom tržištu EU.

Istovremeno, cilj mu da osigura poštovanje osnovnih prava građana EU-a i podstaći ulaganja i inovacije na području umjetne inteligencije u Europi.

Zakon o umjetnoj inteligenciji primjenjuje se samo na područja koja pokriva zakonodavstvo EU-a i predviđa izuzeća poput sstemaa koji se koriste isključivo u vojne i odbrambene svrhe te u istraživačke svrhe.

Zakon slijedi pristup “zasnovan na riziku”, što znači da su pravila stroža što je veći rizik od nanošenja štete društvu.

“Ovaj zakon, prvi takve vrste u svijetu, prekretnica je za EU, a odnosi se na globalne tehnološke izazove koji stavaraju prilike za naša društva i gospodarstva”, rekao je belgijski državni sekretar za digitalizaciju Mathieu Michel.

Odluka Savjeta uslijedila je nakon što je isti zakon 13. marta izglasan u Evropskom parlamentu.

Šta je umjetna inteligencija?

Umjetna inteligencija označava upotrebu digitalne tehnologije za stvaranje sistema koji mogu obavljati zadatke za koje se obično smatra da je potrebna ljudska inteligencija.

Novi zakon trebao bi u sljedećih nekoliko dana biti objavljen u Službenom glasniku EU, a stupa na snagu 20 nakon objave. Primjena počinje dvije godine nakon stupanja na snagu, uz neke izuzetke za određene odredbe zakona.

Novi zakon razlikuje četiri vste umjetne intelegencije u skaldu sa rizikom koje sa sobom nose. Sistemi umjetne inteligencije s vrlo ograničenim rizikom, poput videoigrica ili filtera za spam moraće zadovoljavati samo blage propise transparentnosti, dok će visokorizični sistemi umjetne intelgencije morati ispunjavati niz zahtjeva i obaveza kako bi bili odobreni na tržištu EU-a.

Zakon zabranjuje sisteme umjetne inteligencije koje pojedince društveno vrednuju i razvrstavaju u određene kategorije – po rodu, rodnom identitetu, rasi, etničkom podrijetlu, migracijskom statusu, državljanstvu, političkom uvjerenju, seksualnoj orijentaciji, vjeroispovijesti i slično.

Pod umjetnom inteligencijom neprihvatljivog rizika smatraju se pohranjivanje fotografija prikaza lica s interneta ili snimaka CCTV-a,  snimaka prepoznavanje emocija na radnom mjestu i u školama, društveno bodovanje, prediktivno policijsko djelovanje isključivo na profiliranju osobe. Građani će moći podnositi pritužbe na sustave AI-ja koji ugrožavaju njihova prava.  

Kako bi se osigurao ispravno provođenje novog zakona predviđa se uspostaljanje nekoliko tijela poput Kanvelaije za umjetnu inteligenciju unutar Komisije, naučnog panela nezavisnih stručnjaka za podršku provedbenim aktivnostima i drugih. 

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *