EU: u prvoj polovini 2024. godine 50 % energije iz obnovljivih izvora
Evropska unija je u prvoj polovini 2024. godine obezbijedila 50 % energije iz obnovljivih izvora.
Ovo se navodi u Izvještaju o stanju energetske unije za 2024. godine, koji je uradila Evrospka komisija i dodaje da je proizvodnja energije iz obnovljivih izvora obara rekorde.
Energija iz vjetra postala je, prvi put, drugi najveći izvor električne energije u EU, iza nuklearne energije, a ispred gasa. Najnoviji podaci pokazuju odlične rezultate koji se ogledaju u povećanju instalisanog vjetra i solarnog kapaciteta za 36% između 2021. i 2023., sa uštedom približno 35 milijardi kubnih metara (bcm) gasa tokom 2 godine.
Potražnja za gasom u periodu od avgusta 2022. do maja 2024. smanjila se za 138 milijardi kubnih metara, a EU je cilj skladištenja gasa za predstojeću zimu od 90 % postigla već 19. avgusta 2024., znatno prije roka od 1. novembra.
Istovremeno, udio ruskog gasa u uvozu u EU smanjio se sa 45 % u 2021. na 18 % u junu 2024., a više gasa EU uvozi od, kako se navodi, pouzdanih partnera kao što su Norveška i SAD.
Iako se turbulentna vremena nastavljaju i dolaze novi izazovi, današnji izvještaj pokazuje izuzetan napredak koji smo u ovom mandatu ostvarili na jačanju naše energetske unije. Emisije se smanjuju, a obnovljivi izvori energije danas imaju važnu ulogu u našem energetskom sistemu.
Maroš Šefčovič, izvršni potpredsjednik za evropski zeleni plan, međuinstitucionalne odnose i predviđanja
U periodu od 1990. do 2022. emisije stakleničkih gasova u EU smanjene su za 32,5 %, iako je u istom periodu ekonomija EU poraslo za oko 67 %, navodi se u izvještaju.
Cijene energije stabilnije su i još uvijek znatno niže od onih sa vrhunca energetske krize 2022. godine, dok je potrošnja primarne energije u 2022. ponovno bilježi silazni trend i smanjena sje za 4,1 %.
U Izvještaju se navodi potreba da u budućnosti trebati riješiti nove izazove, kao što su trenutna razlika u ambicijama u pogledu obnovljivih izvora energije i ciljeva energetske efikasnosti, rast energetskog siromaštva, razlika u cijeni energije u poređenju as drugim globalnim konkurentima i rizik od novih strateških kritičnih zavisnosti.
U izvještaju se podsjeća da sve države članice moraju što prije dostaviti konačne ažurirane Nacionalne energetske i klimatske planove kako bi se osiguralo zajedničko postizanje energetskih i klimatskih ciljeva za 2030. godinu.
