Energetski neutralne zgrade u EU do 2028. poskupiće gradnju 10-15%
Za manje od pet godina, 2028. godine, sve nove zgrade u Evropskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, trebalo bi da imaju nultu emisiju stakleničkih gasova. To je odluka, koju je nedavno usvojio Evropski parlament, a koju još mora potvrditi i Savjet EU.
Svaka nova zgrada u EU imala bi vlastitu proizvodnju energije
Mjere koje su usvojili evroparlamentarci ciljaju i na to da sve stambene zgrade do 2030. godine budu barem u energetskom razredu E.
Kod zgrada javnih institucija, rokovi za postizanje energetske efikasnosti su kraći, odnosno govori se o 2026. godini. S druge strane, za stambene zgrade u kojima se provodi znatna obnova, rok za postizanje energetske efikasnosti je nešto duži, odnosno riječ je o 2032. godini, objavili su Euractiv i svjetski mediji.
Podaci Evropske komisije pokazuju kako zgrade u EU uzrokuju čak 40 posto potrošnje energije i 36 posto emisije stakleničkih gasova. Zbog toga u Brieselu žele da svaka nova zgrada u EU bude energetski nezavisna, odnosno da ima vlastitu proizvodnju energije. Time će se smanjiti i emisija štetnih gasova, a uštediće se na korištenju, ali i uvozu energije.
Hrvatski građevinari kažu da su rokovi prekratki i nadaju se njihovu produženju
Novi ekološki ciljevi EU zabrinuli su građevinare u Hrvatskoj, koji upozoravaju da je riječ o prekratkim rokovima. Stoga se nadaju da bi se rokovi za postizanje ekoloških ciljeva u daljnjoj proceduri ipak mogli produžiti.
“Zelena tranzicija svakako mora biti okosnica strateških promišljanja u svakoj privrednoj aktivnosti i djelatnosti. Međutim, u trenutnoj fazi, kada je nakon pandemije i rata u Ukrajini došlo do eskalacije cijena, svakako da je rok prekratak”, kaže za Euractiv potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore (HGK) za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj. Upozorava i kako svako pooštravanje propisa u segmentu emisije stakleničkih gasova i energetski neutralnih zgrada dovodi do dodatnog povećanja cijene gradnje.
Energetsku obnovu trebalo bi kombinovati sa obnovom od zemljotresa
I Mirko Habijanec, predsjednik Uprave građevinske kompanije Radnik iz Križevaca, upozorava da je riječ o prekratkim rokovima, kao i da će njihovo postizanje za posljedicu imati povećanje cijene gradnje za 10 do 15 posto.
Ipak, Habijanec ne smatra da su postavljeni rokovi nedostižni u segmentu novogradnje, budući da hrvatski građevinari i sada već grade energetski efiksane zgrade. Ipak, napominje kako bi moglo doći do problema kada je riječ o sanaciji postojećih zgrada, a njih je u Hrvatskoj puno, posebno kada se uzme u obzir Hrvatsku čeka obnova nakon zemljotresa.
Dodaje i kako je ekološke ciljeve lakše ostvariti na moru, gdje je i puno više sunčanih dana, nego na kopnu, a posebno u planinskim područjima.
“Hrvatska je, nažalost, trusno područje. Treba poraditi na tome da zgrade koje se grade i obnavljaju budu otporne kako na potres, tako i da ispunjavaju nove ekološke ciljeve EU s nultom emisijom stakleničkih gasova”, zaključuje Habijanec za Euractiv
