Emisije gasova sa efektom staklene bašte nastavljaju da rastu

Emisije gasova sa efektom staklene bašte nastavljaju da rastu, podižući temperature i dovodeći do ekstremnih šteta povezanih sa klimom.

Ovo se, između ostalog, navodi u najnovijem izvještaju Evropskog savjetodavnog vijeća akademija nauka (EASAC) “Sve hitnija potreba za transformativnim promjenama”.

“Koncentracije CO2 u atmosferi nastavljaju da rastu, a klimatske promjene se ubrzavaju, uzrokujući ozbiljnu štetu i gubitak života. Uprkos značajnom napretku u zelenoj tehnologiji, mi još uvijek rušimo granice planete, a prelazak na sve negostoljubiviju planetu možda je već u toku”, kaže prof. Michael Norton, vodeći autor EASAC-ovog izvještaja.

Izvještaj naglašava zabrinjavajuću nepovezanost između veličine krize i političke volje da se nastavi sa promjenama.

U Evropskoj uniji je u poslednje tri godine zabilježeno 162 milijarde evra ekonomskih gubitaka izazvanih klimatskim promenama, dok je samo tokom ljeta 2022. godine više od 60.000 ljudi preminulo od posljedica toplotnih talasa, navodi se u izveštaju.

Globalna stopa reciklaže materijala iznosi samo 7 %, dok je u EU znatno viša, čak 50 %. Takođe navode da se izumiranje vrsta nastavlja, i pored obećanja o jačoj zaštiti biodiverziteta.

Podaci otkrivaju 0,1% najbogatije svjetske populacije, koja posjeduju većinu bogatstva, opire oporezivanju potrebnom za finansiranje javnih usluga i investicija.

Ipak, emituju 10 puta više CO2 od ostalih 10% najbogatijih zajedno, sa karbonskim otiskom od 200 tona CO2 po glavi godišnje. A opet, najbogatiji sve više koriste političku moć kako bi unaprijedili svoje vlastite planove.

EASAC predlaže pet političkih aktivnsoti koje je treba provesti da bi budućnost postala održiva. Neophodno je redefinisati ekonomski sistem, preusmjeriti fokus sa rasta bruto društvenog proizvoda na modele koji uzimaju u obzir dugoročnu održivost i dobrobit društva.

Takođe, potrebno je ukinuti štetne subvencije za fosilna goriva i obezbijediti pravednu tranziciju ka čistim izvorima energije, kao i uvesti strože propise za očuvanje i obnovu staništa. Cirkularna ekonomija, četvrta preporuka, podrazumeva poboljšanje reciklaže i efikasnije korišćenje resursa. Na kraju, naučni podaci moraju postati osnova za donošenje političkih odluka.

„Zeleni dogovor EU je korak u pravom smjeru – davanjem prioriteta dobrobiti svojih građana i rastu planete zbog nje same“, objašnjava Anders Wijkman, bivši član EP i član EASAC-ovog Upravnog odbora za okolinu. „Sada neke političke grupe sugerišu da treba usporiti tempo transformacije. To bi bila velika greška. Polovična tranzicija nikada neće uspjeti. Sat otkucava, a odluke koje sada donesemo usmjerit će tok budućnosti naše planete.”