Ekstremni vremenski događaji od 1993. do 2022. – uzrok smrti više od 765.000 ljudi
Ekstremni vremenski događaji kao što su oluje, poplave, suše, toplotni talasi i požari od 1993. do 2022. godine bile su uzrok smrti više od 765.000 ljudi širom svijeta.
Ekonomski gubici od skoro 4,2 biliona američkih dolara, u ovom periodu, rezultat su više od 9.400 ekstremnih vremenskih događaja. Ovo se, između ostalog, navodi u izvještaju Indeks klimatskog rizika (CRI) Germanwatcha za 2025. godinu.
Oluje: Najsmrtonosnije i najskuplje
Oluje su najštetniji tip ekstremnih vremenskih događaja, uzrokujući smrtne slučajeve (264.000 smrtnih slučajeva širom svijeta) i ekonomske gubitke (2,3 biliona dolara).
Uragan Katrina (2005.) i uragan Harvey (2017.) su dvije od najskupljih oluja u iistoriji , uzrokujući otprilike 125 milijardi dolara štete svaka, na osnovu procjena iz godine kada se svaka oluja dogodila.

Toplotni talasi su tihe ubice
Uprkos tome što su ukupno pogodili manji broj ljudi, toplotni talasi su rezultirali sa 225.600 smrtnih slučajeva – što je drugi najveći broj smrtnih slučajeva nakon oluja. Ovo odražava smrtonosnu prirodu vrućine, posebno za ranjivo stanovništvo u gradovima bez odgovarajuće infrastrukture za hlađenje. Međutim, ekonomski gledano, njihov uticaj je bio mnogo manji, samo 32 milijarde dolara.
2022. godina je bila posebno smrtonosna godina za toplotne talase, posebno u Evropi, gdje su rekordne ljetne temperature ubile preko 60.000 ljudi .
Poplave i suše pogađaju milijarde ljudi
Poplave su pogodile 2,91 milijardu ljudi, što je najviše među svim ekstremnim vremenskim tipovima. Suše su bile odmah iza njih, sa 1,87 milijardi pogođenih ljudi.
Obje ove opasnosti mogu uništiti domove i infrastrukturu, raseljavajući velike populacije odjednom. Također mogu dovesti do bolesti koje se prenose vodom poput tifusa, kolere i leptospiroze.
Rangiranje Indeksa klimatskog rizika (CRI) pokazuje da su, u periodu 1993–2022, Dominika, Kina i Honduras bile zemlje koje su najviše pogođene uticajima ekstremnih vremenskih događaja.
Istovremeno, rang lista pokazuje da su Pakistan, Belize i Italija najviše pogođeni uticajem ekstremnih vremenskih događaja u 2022. godini.
Sedam od 10 najpogođenijih zemalja u 2022. godini pripadalo je grupi zemalja s visokim prihodima Ovo jasno ukazuje na to da, iako kapaciteti zemalja s visokim prihodima za suočavanje s klimatskim promjenama značajno premašuju kapacitete zemalja s nižim prihodima, zemlje s višim prihodima također bi trebale povećati svoje upravljanje klimatskim rizicima.
CRI, odnosno Index klimatskog rizika je alat koji procjenjuje uticaj ekstremnih vremenskih događaja na zemlje i regije.