Ekonomski rast u BiH u 2024. godini 2,8 % – Svjetska banka
Ekonomski rast u BiH u 2024. godini iznosiće 2,8 %, a u 2025. godini 3,4 %, navedeno je u redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke.
U izvještaju se pojašnjava da se nakon usporavanja u ovoj godini, očekuje umjereno ubrzanje ekonomskog rasta na zapadnom Balkanu na 3 % u 2024, u uslovima daljeg oporavka u EU, glavnom trgovinskom partneru ovog regiona, dok bi niža inflacija trebalo da doprinese rastu raspoloživog dohotka i pruži podršku potrošnji.
Tempo rasta koji će region zabilježiti u narednoj godini biće brži nego u ove godine, ali stopa rasta može biti niža za 0,1 % od one koju je Svjetska banka prognozirala u prethodnom, aprilskom izdanju ovog izvještaja, dok je projekcija rasta za 2025. ostala nepromijenjena i iznosi 3,5 %.
“Između zemalja ipak postoje razlike u brzini oporavka i povratka na nivoe ostvarivane prije pandemije virusa korona. Rast je u Crnoj Gori i Albaniji u ovoj godini bio snažniji od očekivanog, čemu je između ostalog doprinijela uspješna turistička sezona, a u 2024. se može djelimično usporiti. Prema projekcijama, rast će se u 2024. ubrzati u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i BiH, pod uticajem povećanja potrošnje i investicija”, ističe se u saopštenju Svjetske banke.
Stopa siromaštva u regionu nastaviće trend pada
S obzirom da je inflacija ostala na istorijskim visokim nivoima do 2023. godine, procjenjuje se da će stope siromaštva u regionu nastaviti svoj trend pada, ali sporijim tempom
Direktor Svjetske banke za zapadni Balkan Sjaoćing Ju rekla je da su, uprkos višestrukim šokovima, zemlje regiona uspjele da zabilježe rast, otvore radna mjesta i smanje stepen siromaštva, što ukazuje na snažne osnovne ekonomske pokazatelje ovog regiona.
“Ohrabruje činjenica da zapadni Balkan nastavlja da ostvaruje napredak u sustizanju razvijenijih ekonomija zapadne Evrope. Međutim, konvergencija se odvija nejednakom brzinom, što zahtijeva ciljane reforme kako bi se oporavak konsolidovao i prerastao u održivi rast”, zaključila je ona.
Uprkos očekivanjima, navedeno je u izvještaju, tržište rada na zapadnom Balkanu nastavilo je da jača u ovoj godini, tako da je prosječna stopa zaposlenosti u ovom regionu dostigla novu istorijski najvišu vrijednost od skoro 48 %, a od sredine prošle do sredine ove godine otvoreno je 103.000 radnih mjesta.
Napredak je bio najsnažniji u Albaniji, BiH i Crnoj Gori, ističu iz Svjetske banke i dodaju da je, istovremeno, nedostatak radne snage i dalje među najznačajnijim problemima koje navode privrednici na zapadnom Balkanu.
Uprkos nedavnim pomacima registrovanim u godinama nakon pandemije virusa korona, dodaje se u izvještaju, učešće u radnoj snazi još je nisko, što, uz dubok rodni jaz, otežava dalje smanjenje siromaštva.
“Ovaj region mora ne samo da otkloni prepreke za veće učešće u radnoj snazi, već i da ubrza ekonomsku konvergenciju sa naprednijim ekonomijama Evrope”, zaključuje se u izvještaju Svjetske banke i dodaje da su potrebni i brža zelena tranzicija i veći obim ulaganja u povećanje otpornosti na elementarne nepogode, između ostalog, u poljoprivredi.
