Ekolozi kritikuju vlasti Sjeverne Makedonije zbog davanja novca državnoj energetskoj kompaniji

Od novembra 2021. do decembra 2022. godine, državna energetska kompanija “Elektrane Sjeverne Makedonije” dobila je ukupno 369 miliona evra direktne podrške za svoje poslovanje. Iz organizacije Bankwatch upozoravaju da su ova sredstva mogla biti bolje iskorišćena.

Većina novca utrošena na uvoz fosilnih goriva

Vlada Sjeverne Makedonije je u novembru 2021. godine usvojila uredbu kojom se proglašava energetska kriza u sektoru proizvodnje i distribucije električne energije. U januaru 2022. godine usvojena je uredba, kojom se proglašava energetska kriza u proizvodnji i distribuciji grijanja.

Uredbe, koje su i dalje na snazi, daju ovlaštenje operatorima energetskih sistema da koriste sva sredstva neophodna za održavanje distribucije električne energije i grijanja i omogućavaju državi da finansira njihov rad kako bi ostvarili ovaj cilj.

Na osnovu ove dvije odluke, vlasti Makedonije su počele “upumpavati” ogromne količine javnog novca u državnu energetsku kompaniju AD Elektrane Sjeverne Makedonije (ESM), uglavnom za uvoz uglja i mazuta , kako bi pokrili dio gubitaka uzrokovanih uvozom električne energije i omogućili povećanje proizvodnje i niže cijene energije.

Od 11. novembra 2021. do 30. decembra 2022. godine, Elektrane Sjeverne Makedonije dobile su ukupno 369 miliona evra direktne podrške za svoje poslovanje.

Većina novca potrošena je na uvoz fosilnih goriva, a dio je korišten za održavanje starih objekata u funkciji. Da stvari budu još gore, većina novca je potrošena na netransparentan način. Na primer, u decembru 2021. godine potpisan je ugovor vrijedan skoro 19 miliona evra između ESM i građevinske kompanije Markovski Kompani za proširenje rudnika lignita kod Bitolja bez tenderske procedure, navode u Bankwatchu.

Ponovo puštena u rad TE Negotino na mazut

Ova državna pomoć je omogućila da TE Negotino na mazut bude ponovo puštena u rad, po prvi put od 2009. godine Takođe je omogućio da TE Oslomej na lignit udvostruči svoje radno vreme, koje je ranije bilo minimalno.

Prema energetskoj strategiji zemlje, postrojenje je trebalo da bude zatvoreno 2021. godine. Osim toga, ESM je kupio dizel generatore za daljinsko grijanje glavnog grada Skoplja, kao rezervnu opciju u slučaju nestašice fosilnog gasa. Preduzeće je, takođe, pripremilo preliminarne studije za otvaranje novog rudnika uglja u blizini termoelektrane Bitola.

Nijedan od ovih objekata koji sada rade punom parom nije opremljen opremom za smanjenje zagađenja, niti se to planira.

Pomoć za ESM skoro 10% godišnjeg budžeta države

Sjeverna Makedonija se obavezala da će postupno izbaciti ugalj do 2027. godine, ali nije uspjela objasniti što će u međuvremenu učiniti u vezi sa zagađenjem iz svojih termoelektrana. Oživljavanje pogona Negotino i Oslomej čini ovo još ozbiljnijim.

369 miliona evra za malu zemlju u razvoju je ozbiljan iznos — skoro 10 % godišnjeg budžeta zemlje za 2022. godinu. Kada bi se uzeli u obzir dugoročni razvoj energetskog sektora, međunarodne obaveze zemlje, a prije svega zaštita životne sredine i uticaji na javno zdravlje, izvjesno je da bi se ovaj iznos mogao bolje iskoristiti Umjesto toga, Vlada je odlučila da bukvalno spali ovaj novac i izazove jednu od najzagađenijih zima prethodnih godina, zaključuju u Bankwatchu.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *