Centralno grijanje u Srbiji – moguć kolaps u narednim godinama
Centralno grijanje u Srbiji suočava se s neviđenom krizom, uzrokovanom prevelikim oslanjanjem na uvoz fosilnih goriva – naročito plina i nemogućnošću kontrole cijena energije.
Ova zavisnost dovodi sektor u značajan rizik od kolapsa u narednim godinama, ugrožavajući osnovne potrebe za grijanjem miliona građana.
To, takođe, naglašava hitnu potrebu da vlada Srbije diverzificira sistem (centralnog) daljinskog grijanja integracijom održivih obnovljivih izvora energije.
Ovo se navodi u analizi Nataše Kovačević, aktivistkinje za dekarbonizaciju sektora grijanja na Zapadnom Balkanu, koju prenosi Bankwatch.
Prema nedavnoj analizi, u 2023. godini, po prvi put, cijeli sektor daljinskog grijanja u Srbiji zabilježio je gubitke u iznosu od 10 miliona evra.
Da bi usluge grijanja ostale u funkciji tokom zimske sezone 2023/2024, sektor je akumulirao
dodatnih 36,4 miliona evra duga , prvenstveno zbog rastućih cijena plina, uz politički motivisanu prekomjernu zaposlenost i postojeća investiciona opterećenja.
Jedan od kritičnih problema s kojima se sektor suočava je njegov neuravnotežen energetski miks, pri čemu fosilni plin čini 77,7 posto svih izvora.
Još značajnije, 90 posto se uvozi. U maju 2022. godine, Srbija je potpisala trogodišnji sporazum o snabdijevanju plinom s Rusijom – u vrijeme kada je EU aktivno radila na smanjenju energetskih veza s agresorskom državom. Odluka Srbije da produbi svoju zavisnost od ruskog gasa prvenstveno je bila vođena željom za stabilizacijom cijena energenata, navodi se u analizi.
Međutim, nedavna dešavanja na tržištu učinila su sporazum uglavnom neefikasnim, uprkos novom aneksu potpisanom u maju 2025. godine.
Iako je ugovorom predviđena fiksna cijenu plina, on ograničava godišnje količine na 2,2 milijarde kubnih metara, prisiljavajući Srbiju da se okrene skupljem otvorenom tržištu kada se prekorači limit. Dodatni uvoz iz Azerbejdžana, koji pokriva 15 do 18 posto godišnje potrošnje, takođe se pokazao skupljim.
Stvari dodatno komplikuje formula za određivanje cijena indeksiranih prema nafti i regulatorna pravila koje je postavila Agencija za energetiku Republike Srbije (AERS) doveli su do naglog porasta cijena za učesnike na tržištu.
Između oktobra 2024. i marta 2025. godine, cijene plina za sisteme daljinskog grijanja porasle su za 26,5 posto. Ovo značajno povećanje predstavljalo je veliko opterećenje za javna komunalna preduzeća, povećavajući operativne troškove i ugrožavajući finansijsku održivost već ranjivog sektora, navodi se, između ostalog, u analizi.
