Broj dana sa ekstremnim vrućinama povećan za više od 50 % u posljednjih trideset godina
Za posljednje tri decenije broj dana sa ekstremnim vrućinama, tačnije sa temperaturama preko 35°C, povećao se 52 %.
Ovo su rezultati najnovije analize Međunarodnog instituta za životnu sredinu i razvoj (IIED) koji ukazuje na povećanje ekstremnih vrućina u glavnim svjetskim urbanim centrima.
Analiza prati dnevne temperature u 40 najnaseljenih svjetskih prestonica, uz dodatak Pretorije, prestonice Južne Afrike koja presedava sa G20 u 2025, Johanesburga, najmnogoljudnijeg grada Južne Afrike, i Sao Paola, grada sa najviše stanovnika u Brazilu, domaćina COP30. Prosečne vrednosti odnose se na desetogodišnje periode.
Posmatrani period je 31 godina (1994-2024), uključujući i 2024. koja je bila najtoplija godina u istoriji mjerenja prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji.
Broj dana sa temperaturom iznad 35°C u ovim gradovima porastao je za 26% u periodu od 31 godine koji je predmet istraživanja, sa prosječnih 1.062 godišnje u periodu 1994-2003. na 1.335 u peridou 2015- 2024.
Devet mjesta je zabilježilo najveći broj ekstremno vrućih dana ikada u 2024. godini, uključujući Vašington DC.
Nakon što je Evropa ove godine doživjela izuzetno toplo ljeto, analiza pokazuje da su temperature i ovdje porasle.
Rim je zabilježio porast prosječnog godišnjeg broja dana sa 35°C sa 11 između 1994. i 2003. na 24 u posljednjoj deceniji.
Stanovnici Madrida su se u prosjeku znojili tokom 25 takvih dana između 1994. i 2003. godine, a taj broj se povećao na 47 između 2015. i 2024. godine. Berlin je takođe zabilježio porast.
Anna Walnycki, glavni istraživač instituta ocijenila je da globalne temperature rastu brže nego što su vlade vjerovatno očekivale – i definitivno brže nego što se čini da reaguju.“
„Neuspjeh u prilagođavanju osudiće milione stanovnika gradova na sve neugodnije, pa čak i opasne uslove zbog efekta gradskog toplotnog ostrva. Najsiromašniji ljudi će vjerovatno najviše patiti, bilo da se nalaze u Londonu, Luandi ili Limi, ali će uticaji biti znatno gori u zajednicama sa niskim prihodima ili neplanirano izgrađenim zajednicama na globalnom Jugu zbog nižeg kvaliteta stanovanja i infrastrukture”, izjavila je Anna Walnycki.
