BiH u vrhu zemalja na svijetu koje su zavisne od uglja
Bosna i Hercegovina se nalazi na sedmom mjestu na svijetu po udjelu uglja u prozvodnji električne energije. Ovo pokazuje najnoviji izveštaj Međunarodne agencije za energiju (IEA) pod nazivom „Ugalj u neto nula tranziciji“.
Sa oko 70 % struje proizvedene u termoelektranama, BiH se nalazi na sedmom mjestu u svijetu po udjelu uglja u proizvodnji elektične energije – iza Bocvane, Kosova, Južnoafričke republike, Mongolije, Indije i Srbije.
Od 40 zemalja sa najvećim procentom uglja u proizvodnji struje, BiH se, takođe, nalazi u maloj grupi od samo 6 zemalja koje se nisu obavezale na postepeno napuštanje uglja. Osim BiH, među tim državama su Srbija, Mongolija, Zimbabve, Niger i Gvatemala.
Visoke cijene odustajanja od uglja
„Upotreba uglja je u umjerenom porastu u nekim zemljama zbog aktuelne vremenske krize“, navodi se u izveštaju. „Ali iako je ovo privremeni fenomen, kako pokazuju naše analize, to je takođe i zabrinjavajući pokazatelj koliko je svijet daleko od realizacije cilja smanjivanja emisija do neto nule – a posebno ako se posmatra tijesan, ali moguć rok tog poduhvata do 2050. godine.“
Kako se navodi u izveštaju, ukoliko se prate već usvojeni nacionalni planovi neto nula emisija do 2050. godine, globalna cijena napuštanja uglja u proizvodnji električne energije bila bi oko 6 biliona dolara. Međutim, ako je cilj dostići neto nula emisije na globalnom nivou do 2050. – što, po savremenim procjenama, obaveza kako bi se porast prosječne globalne temperature zaustavio na 1,5 °C – onda ova cijena raste na čak 9,5 biliona dolara.
U ove cijene ne ulaze samo troškovi izgradnje održivih izvora energije, već i ona „ljudska strana“ – tranzicija za oko 8,4 miliona ljudi koji globalno rade u lancima vađenja, prerade, transporta i upotrebe uglja za proizvodnju elektične energije.
BiH peta na svijetu po smrtnosti od zagađenja
Oslanac BiH na ugalj i drvo za grijanje i ugalj za proizvodnju električne energije čini gradove u Bosni i Hercegovini među najzagađenijima u svijetu tokom zimskih mjeseci. BiH ima petu najvišu stopu smrtnosti od zagađenja vazduha, navodi se u izvještaju organizacije Human Rights Watch.
Bosna i Hercegovina proizvodi električnu energiju sagorijevanjem lignita, niskokvalitetnog zagađujućeg tipa uglja koji se nalazi u izobilju širom zemlje, u zastarjelim postrojenjima na ugalj. Loša izolacija zgrade i korištenje uglja, drva i drugih biljnih materijala za grijanje doprinosi zagađenju. Zagađenje tokom zime je pogoršano, zagađivačima koji su efektivno zarobljeni u uskim dolinama rijeka, gde se nalaze brojni gradovi.
Sagorijevanje uglja glavni je uzrok klimatskih promjena i odgovorno je za 20 % emisija stakleničkih gasova, i zagađenju vazduha, koje u svijetu godišnje ubija oko sedam miliona ljudi. Hitan pomak ka obnovljivoj energiji, efikasnijim tehnologijama za grijanje domova, uključujući poboljšane građevinske standarde i bolji javni prijevoz mogu promijeniti situaciju, istovremeno stvarajući hiljade održivih, dobro plaćenih poslova u tom procesu, uključujući bivše radnike u sektoru uglja, navodi Human Rights Watch.
