Aktivisti traže od EU da bolje zaštiti životnu sredinu na zapadnom Balkanu, Gruziji i Moldaviji
60 organizacija civilnog društva poslalo je zajedničko pismo komesaru EU za životnu sredinu, Virginijusu Sinkevičijusu, pozivajući uniju da bolje zaštiti prirodu od razvoja energetske infrastrukture, u skladu sa Ugovorom o energetskoj zajednici.
Posljednjih godina došlo je do suprotnosti između energetske infrastrukture i zaštite prirode u regiji Energetske zajednice. Konkretno, velika hidroenergetska izgradnja oštetila je rijeke i potoke u nekim od najdragocjenijih i netaknutih područja zapadnog Balkana, slivu rijeke Dnjestar i Gruzije.
Energetska zajednica je međunarodna organizacija koja okuplja Evropsku uniju i njene susjede, među kojima je i Bosna i Hercegovuna, kako bi stvorila integrisano panevropsko energetsko tržište. Ključni cilj Energetske zajednice je da proširi pravila i principe unutrašnjeg energetskog tržišta EU na zemlje jugoistočne Evrope, regiona Crnog mora i šire na osnovu pravno obavezujući okvir.
Zemlje Energetske zajednice predstavljaju globalna žarišta biodiverziteta, sa velikim planinama, riječnim i jezerskim sistemima, koje su mjesto brojnim ugroženim i endemskim vrstama i važnim staništima, navodi se u pismu organizacija upućenom EU.
Brojne rijeke su još uvijek u dobrom ili netaknutom stanju, ali su nedovoljno zaštićene. Sporazumi o stabilizaciji i pridruživanju i sporazumi o pridruživanju zemalja zahtijevaju od njih da usvoje zakone EU o zaštiti prirode, ali u mnogim slučajevima ne postoje jasni rokovi za to.
U decembru 2022. godine, zemlje su se obavezale na ciljeve do 2030. Godine, koji se odnose na smanjenje stakleničkih gasova, energetsku efikasnost i obnovljivu energiju, što je vjerovatno ubrzalo izgradnju obnovljive energije svih vrsta – kako sa malim utjicajem, kao što je solarna energija na krovu, tako i sa visokim uticajem, poput hidroenergije i šumske biomase.
Zbog toga ove grupe traže od Komisije da preduzme hitne korake na uključivanju relevantnih dijelova EU okvirnih direktiva o staništima, pticama i vodama u Ugovor o energetskoj zajednici, kako bi se osigurala ravnoteža između zaštite prirode i razvoja energetskog sektora.
Evropska komisija je u novembru 2020. izrazila spremnost da relevantne dijelove ovih direktiva uključi u Ugovor o energetskoj zajednici. Međutim, od tada je bilo malo napretka.
