Samo četvrtina gubitaka uzrokovanih klimatskim nepogodama u EU je osigurana
Samo četvrtina ekonomskih gubitaka uzrokovanih vremenskim nepogodama u Evropskoj uniji je osigurana. U nekim zemljama unije, taj procenat je manji od 5 %. Ovo se navodi u izvještaju Evropske centralne banke (ECB) i izražava zabrinutost da će se ta pokrivenost, u budućnosti, dodatno smanjiti.
Istovremeno, suša, koja je pogodila dvije trećine EU u 2022. godini, vjerovatno je najgora u posljednjih 500 godina. Samo godinu dana ranije, velike poplave širom kontinenta usmrtile su stotine ljudi i izazvale značajnu štetu. Klimatske promjene će ovakve katastrofe učiniti češćima i ozbiljnijim.
Prema procjenama, očekivane godišnje štete od klimatskih katastrofa u EU i Velikoj Britaniji će porasti sa 0,17% BDP-a na 0,29% u 2050. godini, ako se globalne temperature povećaju za 2°C u prosjeku, do 2050. godine, bez uvođenja mjera ublažavanja i prilagođavanja. Sa ovakvim razmjerama direktnih gubitaka, nivo BDP-a mogao bi biti 3% niži u 2050. u scenariju bez osiguranja ,u poređenju sa scenarijem sa potpunim osiguranjem.
Mali broj ljudi se odlučuje na osiguranje
Ipak, samo mali broj ljudi se odlučuje a osigura imovinu, čak i kada je osiguranje pristupačno. Razlog je činjenica da ljudi generalno potcjenjuju vjerovatnoću da će se nepogode dogoditi i njihov uticaj , al ii očekuju da će im vlade nadoknaditi gubitak.
Zbog toga su Evropska centralna banka i Evropsko tijelo za osiguranje i profesionalne penzije predložili zajednički dokument u kome predalažu načine da se poveća osiguranje i tako smanji ekonomska šteta od eventualnih nepogoda.
To, prije svega, podarzumijeva privatno osiguranje i polise osiguranja. Sljedeća stepenica je reosiguranje i veća upotreba tržišnih instrumenata, kao što su tzv. “obveznice katastrofe” (eng. Catastrophe Bonds, CAT Bonds). Ove obveznice su najuspješniji oblik zaštite od rizika katastrofa, jer se rizik sa rjeđi, ali katastrofalnijih katastrofa prebacuje na široku grupu investitora.
Treća stepenica podrazumijeva uloge nacionalnih vlada, koje kao mjere predostožnosti treba da ulažu u infrastrukturu i fondove za hitne slučajeve.