Poskupljenja energenata moglo bi da dovede 141 milion ljudi do siromaštva
Energetska kriza izazvana ratom u Ukrajini i drugim pratećim faktorima, mogla bi da dovede do ekstremenog siromaštva od 78 do 141 milion ljudi širom svijeta. To je 1,2–2,1% stanovništva u svijetu. Ovo se navodi se u izveštaju grupe istraživača iz Holandije, Velike Britanije, Kine i Sjedinjenih Država.
Veće cijene sirove nafte i naftnih derivata najviše su doprinijeli rastu ukupnih troškova energije domaćinstava (23,6–56,6%), zatim ugalj i proizvodi od uglja (14,0–28,8%) i prirodni gas (4,9–27,5%).
U izvještaju objavljenom u časopisu „Nature Energy” ukazuje se da je istraživanje povećanja cijena energenata u 116 zemalja pokazalo da su veće cijene energenata povećale ukupne izdatke domaćinstava od 2,7 do 4,8 % .
U zemljama sa niskim prihodima siromašnija domaćinstva izložena su većem riziku od siromaštva zbog skupljih energenata. Domaćinstva u zemljama sa višim prihodima takođe su osetila uticaj poskupljenja energenata, ali je veća verovatnoća da će moći da ih apsorbuju u kućne budžete, navodi se u izveštaju.
Pojedine zemlje su više osjetile poskupljenje energenata, pa je tako poskupljenje energenata u Estoniji, Poljskoj i Češkoj veće od globalnog prosjeka.
Skuplji energetni = skuplja hrana
Poskupljenja energenata takođe su dovela do povećanja cijena hrane. Tako su, u poređenju sa prošlom godinom, u SAD jaja poskupela 70,1 %, margarin 44,7 %, puter 26,3 %, brašno 20,4 %, hleb 14,9 %, šećer 13,5 %, mleko 11 %, piletina 10,5 %, a voće i povrće 7,2 %, pokazuju zvanični podaci o inflaciji, prenio je Tanjug.
Prema izvještaju, vlade širom svijeta već su preduzele korake da smanje uticaj poskupljenja na kućne budžete, od smanjenja poreza na energiju i davanja popusta na račune za energiju do jednokratnih subvencija i ograničenja cijena.
Međutim, u izveštaju se sugeriše da bi moglo biti učinjeno više. Kao primjere navode subvencionisanje cijena, nametanje dodatnih poreza energetskim kompanijama i donošenje zakona o korišćenju održivih izvora energije.
U izveštaju se ukazuje da bi ova energetska kriza trebalo da podsjeti na rizike energetskog sistema koji se oslanja na fosilna goriva, koji, kako se navodi, ne samo da dovodi milione ljudi na ivicu ekstremnog siromaštva, već i ubrzava klimatske promjene.
