Solarna energija mogla bi obezbijediti 20 % svjetske potražnje za energijom do 2030.
Ako nastavi sadašnjim tempom, solarna energija bi mogla dostići 9.000 GW do 2030. godine – dovoljno da zadovolji više od 20% svjetske potražnje za energijom.
Solarna energija je naglo porasla u posljednjoj deceniji:
– 228 gigavata u 2015. godini, što je obezbjeđivalo 1% svjetske električne energije
– 759 GW u 2020. godini, ili otprilike 3% globalne potražnje za energijom
– 2.919 GW u 2025. godini, prema procjenama — solarna energija sada obezbjeđuje oko 10% svjetske energije, više od nuklearne energije sa 9%.
Kina prednjači
Kina je daleko prva u svijetu kada je u pitanju solarni kapacitet. Prema podacima kineske energetske uprave, zemlja je 2025. godine instalirala 315 GW novih panela, čime je ukupni kapacitet dostigao oko 1.300 GW. Više od 80% svih solarnih panela trenutno se proizvodi u Kini.
Podaci kompanije LowCarbonPower sa sjedištem u Tajpeju pokazuju da 11% električne energije u Kini sada dolazi iz solarne energije. Tokom posljednje decenije, udio visoko zagađujuće energije iz uglja pao je sa 70% na 56%. To je uglavnom zbog snažnog širenja obnovljivih izvora energije u zemlji, posebno solarne i energije vjetra.
EU širi solarnu mrežu
Evropska unija, sa kapacitetom od 406 GW, zauzima drugo mjesto u svijetu kada je u pitanju širenje solarne energije. U EU, solarna energija pokriva otprilike 13% potražnje za električnom energijom bloka. Ugalj zadovoljava samo 9%, što je veliki pad u odnosu na 2015. godinu, kada je još uvijek proizvodio četvrtinu energije EU.
U Evropi prednjače Grčka, Kipar, Španija i Mađarska, pri čemu svaka proizvodi više od 20% svoje električne energije iz solarne energije. Čak i Njemačka, s manje sunčanih sati, ima 18%.
Sa svojih 119 GW, Njemačka je evropski lider kada su u pitanju instalirani solarni moduli, a slijedi je Španija sa 56 GW.
Uprkos Trumpu, američka solarna energija na trećem mjestu
Čak i uz potkopavanje obnovljivih izvora energije od strane Trumpove administracije, SAD su i dalje treće u svijetu kada je u pitanju širenje solarne energije .
Sa svojih 267 GW, SAD mogu zadovoljiti oko 8% ukupne potražnje za električnom energijom. U 2015. godini taj udio je bio samo 1%. Tokom posljednjih 10 godina, postotak energije iz uglja se prepolovio, sa 34% u 2015. na 17% u 2025. godini.
U 2024. godini, elektrane ukupnog kapaciteta 632 GW dodane su u globalnu mrežu. Od toga, 72% je bila solarna energija, zatim vjetar sa 18%, plin sa 4%, ugalj sa 3%, hidroenergija sa 2% i nuklearna energija sa 1%.
Solarne energije je znatno jeftinija
U rsunčanijim regijama, veliki solarni parkovi mogu proizvoditi električnu energiju za oko 1 evrocent po kilovat-satu. U Njemačkoj je to između 4 i 5 centi.
Električna energija iz solarnih panela na krovovima često je znatno jeftinija od električne energije iz zajedničke električne mreže, a u mnogim evropskim zemljama sada košta manje od polovine prosječne cijene električne energije. Skladištenje solarne energije u baterijama dodaje dodatnih 2 do 3 centa po kilovat-satu.
Prema podacima njemačkog Fraunhofer instituta za solarne energetske sisteme, trenutna cijena nuklearne energije je između 14 i 49 evrocenti po kilovat-satu. Energija iz uglja košta između 15 i 29 centi po kilovat-satu, dok je cijena prirodnog plina između 15 i 33 centa.
