Nijedna zemlja Zapadnog Balkan još nije ispunila uslove za izuzeće od CBAM takse za izvoz struje
Od 1. januara 2026., kada je CBAM ušao u svoju konačnu fazu, nijedna zemlja Zapadnog Balkana nije ispunila uslove za izuzeće od CBAM takse u sektoru električne energije.
Iako nijedna država još ne ispunjava uslove za izuzeće, Srbija, Crna Gora i Moldavija su usvojile propise o spajanju tržišta električne energije. Crna Gora se zakonski obavezala da dostigne karbonsku-neutralnost do 2050. godine.
Budući da električna energija sada podleže CBAM naplati, odnosno karbonskoj taksi prilikom izvoza elektirčne energije u EU (trenutno 75–80 EUR po tCO₂), to čini izvoz zemalja Zapadnog Balkana manje konkurentnim, pa samim tim dolazi do pada interesovanja EU kupaca.
Prvi podaci pokazuju da su se uvoz električne energije iz regiona u EU smanjio, ali ne jednako u svim slučajevima.
Još je rano za punu procjenu uticaja CBAM mehanizma na izvoz električne energije, dosadašnji pokazatelji ukazuju na to da je sektor električne energije donekle pogođen, iako manje u februaru nego u januaru.
Uvoz električne energije sa Zapadnog Balkana u Hrvatsku, Italiju i Rumuniju, takođe, je donekle opao u
januaru i februaru 2026. godine, u poređenju s prethodnim godinama. Uvoz u Bugarsku iz regiona nastavio je silazni trend, ali nije zabilježio nagli pad. Međutim, uvoz u Mađarsku bio je nešto veći u februaru nego što je to bio slučaj posljednjih godina.
Uvoz iz Sjeverne Makedonije u Grčku je dramatično opao, ali to je već bilo vidljivo početkom 2025. godine. To je uglavnom zbog povećanja proizvodnje plina i solarne energije u Grčkoj, što je dovelo do toga da je zemlja bila neto izvoznik električne energije 11 od 12 mjeseci u 2025. godini. Zbog toga je smanjenje uvoza samo djelimično povezano s CBAM-om.
Uvoz iz Albanije u Grčku se nastavio u prva dva mjeseca 2026. godine, pa čak i povećao u odnosu na 2025. godinu, ali čini se malo vjerojatnim da će se nastaviti tokom sunčanijih sezona.
Kakva je situacija u BiH ?
Bosna i Hercegovina je od 2014. do 2023. godine, u prosjeku, izvozila oko 21 % proizvedene električne energije u EU (Hrvatsku). Zbog toga je bilo očekivano da će biti među zemljama u regionu koje su najviše pogođene primjenom CBAM mehanizmom. Podaci pokazuju da je izvoz u Hrvatsku zaista pao u januaru i februaru 2026. u poređenju s prethodnim godinama.
Iako je CBAM izazvao značajnu diskusiju u zemlji, vlasti su na kraju učinile malo da se pripreme za njega umjesto toga zatražile su tražeći od Evropske komisije odgađanje primjene.
U izvještaju Integracija tržišta električne energije zahtijeva usklađenost sa propisima o zaštiti okoline, koji su potpisale 63 organizacije civilnog društva, navodi se da termoelektrane Tuzla 4 i Kakanj 5 i dalje rade ilegalno nakon što nisu zatvorene nakon ograničenog životnog vijeka.
Proizvodnja uglja je smanjena u odnosu na 2017. godinu kada je njegov udio dostigao vrhunac od 75 posto,
ali ne zbog politike, već zbog poteškoća u osiguravanju dovoljne količine uglja odgovarajućeg kvaliteta. U 2024. godini, proizvodnja uglja činila je 58 posto, hidroenergija 35 posto, solarna 4 posto i energija vjetra 2,7 posto.
