Posljedice lošeg kvaliteta vazduha na Zapadnom Balkanu – smrtnost četri puta veća nego u EU
Zdravstvene posljedice lošeg kvaliteta vazduha su teže u regionu Zapadnog Balkana, sa većim stopama smrtnosti povezanih sa izloženošću finim česticama PM2,5, u poređenju sa Evropskom unijom.
Stopa smrtnosti povezana sa PM2,5 (čestice manje od 2,5 µm) je do četiri puta viša na Zapadnom Balkanu nego u EU, sa sporijim trendom pada. Iz perspektive ljudskog zdravlja, PM2,5 imaju najveći uticaj na prijevermenu smrt i mortalitet.
Termoelektrane na ugalj i dalje su primarni krivci, koje najviše doprinose kako emisiji stakleničkih gasova tako i zagađenom vazduhu (CO2, SO2, NOx, PM), navodi se u izvještaju Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) EU.
Kvalitet vazduha je poboljšan, u smislu ispunjavanja godišnjih ograničenja za čestice PM10 (manji od 10 µm u prečniku) i PM2,5 (manji od 2,5 µm).
Godine 2023. prosječne godišnje koncentracije PM10 bile su ispod granice od 40 µg/m3 (koju su postavile nacionalne vlasti) u gotovo 70% ukupnih stanica za praćenje na Zapadnom Balkanu, ali znatno iznad preporučene vrijednosti Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) od 15 µg/m3.
Međutim, dnevne koncentracije ovih glavnih zagađivača, zajedno sa sumpor-dioksidom (SO2), nitrogen dioksidom (NO2) i ozonom (O3), ostaju previsoke i često su iznad graničnih vrijednosti koje su postavile nacionalne vlasti.
Zemlje Zapadnog Balkana postiglesu napredak u usklađivanju sa zakonodavstvom EU o životnoj sredini i klimi, uključujući prilagođavanje politike, poboljšane procedure praćenja i izvještavanja i veći fokus na ciljeve smanjenja emisija. Kvalitet vazduha je poboljšan, postoje znaci veće upotrebe obnovljivih izvora energije i novih ulaganja u infrastrukturu otpadnih voda.
Međutim, napredak je bio spor, a neka pitanja još uvijek treba riješiti, prema analizi JRC-a. Nalazi su objavljeni u izvještaju Status životne sredine i klime na Zapadnom Balkanu , sa ciljem da se pomogne u praćenju napretka i podrži proces pristupanja regiona EU .
Studija analizira zagađivače vazduha, emisije stakleničkih gasova, zdravlje zemljišta, vodne resurse, uticaj na zdravlje (kvalitet vazduha) i doprinosi antimikrobnoj rezistenciji (kvalitet vode). Takođe istražuje uticaj klimatskih promena na padavine, sušu, toplotne talase i šumske požare, na osnovu podataka u periodu od 1990. do 2023. godine, kako bi se omogućilo poređenje.
Među izazovima, studija otkriva da kvalitet vazduha ostaje značajan problem i za region i za susjedne zemlje EU, uprkos trendu smanjenja godišnjih koncentracija zagađivača zraka.
Emisije gasova staklene bašte (GHG) ostaju stabilne i ne uočava se značajna promjena u ukupnim emisijama stakleničkih gasova.
Osim toga, izvještaj istražuje degradaciju tla i ključne faktore stresa za upravljanje vodama, kao što su nerazvijena infrastruktura, nedovoljan tretman otpadnih voda i uticaj ljudskih aktivnosti.
