Zemljište – postaje najvažniji resurs za proizvodnju solarne i energije vjetra
Zaboravite litijum, kobalt i nikl – najvažniji resurs za ubrzanje kapaciteta za proizvodnju solarne i energije vjetra je dostupnost zemljišta za razvoj obnovljivih izvora energije (OIE), propisi o dozvolama i bioraznolikosti.
Koliko god su kritični minerali važni za energetsku tranziciju, zemljište je, takođe, važno. Ako države nemaju dovoljno zemljišta za primjenu tehnologija OIE proizvedenih iz ovih kritičnih materijala, neće uspjeti da ostvare ciljeve brzog uvođenja „čiste energije“.
Izdavanje dozvola, propisi o bioraznolikosti i zaštiti životne sredine te odbijanje vlasnika zemljišta, ograničavaju zemljišne resurse za obnovljive izvore energije u Evropi i prijete da ponište ciljeve EU da značajno poveća udio zelene energije u potrošnji energije.
EU cilja na brzo uvođenje OIE
Ranije ove godine, države članice Evropske unije i Evropski parlament postigli su politički dogovor o podizanju ciljanog udjela obnovljive energije u potrošnji energije u EU na 42,5% do 2030., u odnosu na trenutni cilj od 32%.
Cilj od 42,5 % biće obavezujući – kada postane zakon nakon što ga potvrde Savjet EU i Evropski parlament – dok je udio obnovljive energije od 45 % u potrošnji energije, do 2030. godine, poželjan cilj prema sporazumu.
Privremeni sporazum takođe uključuje ubrzane postupke izdavanja dozvola za projekte OIE, s ciljem da se ubrza razvoj obnovljivih izvora energije i omogući EU da postane nezavisna o ruskim izvorima energije što je pre moguće.
“Razvoj obnovljivih izvora energije takođe će se smatrati ‘prevlađujućim javnim interesom’, što bi ograničilo osnove pravnih prigovora na nove instalacije”.
„Uska grla u izdavanju dozvola ostaju jedna od najvećih prepreka za širenje energije vjetra. Bez više dozvola jednostavno nećemo dostići novi cilj od 42,5% obnovljivih izvora energije. Revidirana Direktiva o obnovljivoj energiji trebalo bi da pomogne da se stvari ubrzaju,” rekao je izvršni direktor WindEurope Žil Dikson (Giles Dickson).
Prema tom udruženju, oko 80 GW kapaciteta vjetroelektrana trenutno je zapelo u procedurama za dobijanje dozvola širom Evrope, od čega je najmanje 59 GW na kopnu.
U nekim zemljama potrebno je i do devet godina da se izda dozvola za jedan projekt, što je nespojivo s ambicijama EU – prošle godine EU je instalirala samo 16 GW novih vetroelektrana, a zapravo treba 31 GW svake godine u proseku do 2030. kako bi ispunio svoje ciljeve, ukazuju iz WindEurope.
Zemljište postaje najvrijedniji resurs
Čak i ako izdavanje dozvola u EU postane lakše, osiguravanje tolikog raspoloživog zemljišta za stotine gigavata dodatnih solarnih i vjetroelektrana moglo bi biti veliki izazov za Evropu, navodi McKinsey & Company u nedavnom izveštaju.
Plan REPowerEU postavio je cilj od 1.236 GW obnovljivih kapaciteta do 2030. godine, što zahtjeva dodavanje više od 700 GW dodatnih obnovljivih kapaciteta između 2023. i 2030. godine. To je trostruko povećanje godišnjih instalacija u poređenju s kapacitetom dodatim od 2014. do 2022. godine, što je iznosilo oko 230 GW, procenjuju analitičari McKinseyja.
Međutim, pronalaženje zemljišta dostupnog za nove razvoje postaje sve veći izazov.
“Osim tehničke prikladnosti zemljišta, koja je znalajan ograničavajući faktor, značajna količina zemljišta u Evropi je nedostupna za razvoj zbog strogih propisa”, napisali su analitičari McKinseyja.
“Zemlja koja ostaje dostupna često je prikladna za druge društvene ili ekološke ciljeve, kao što su poljoprivreda i očuvanje bioraznolikosti, i stoga se mora takmičiti s njima.
“Tri najveće privrede EU – Nemačka, Francuska i Italija – trebalo bi da ispunei oko polovinu dodatnih kapaciteta kako bi se ostvarili ciljevi za 2040., prema McKinseyju. Ali ispunjavanje tih ciljeva zahtijevalo bi kombinovano područje od dodatnih 23.000 do 35.000 kvadratnih kilometara zemlje – što je jednako veličini Belgije.
Na primjer, Njemačkoj je potrebno 104 GW dodatnog kapaciteta vjetra na kopnu da bi ispunila ciljeve obnovljivih izvora energije za 2040., dok bi Italiji bilo potrebno 63 GW dodatnog solarnog kapaciteta za postizanje tih ciljeva, prema analizi McKinseya.
Izvor: Yahoo Finance
